Naime, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila uredbu po kojoj će minimalna neto plaća od 1. siječnja 2022. godine iznositi 3.750 kuna, što je povećanje za 350 kuna ili 10,3 posto, čime će ujedno minimalna plaća po prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće.

"Podsjećamo kako rast minimalne plaće mora uzeti u obzir povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost mora posvetiti djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih", navedeno je u objavi na internetskoj stranici HUP-a.

Upravo imajući na umu rast inflacije od 2,5 posto, povećanja bruto plaće od početka ove godine s 9.373 na 9.488 kuna te trenutačno gospodarsko stanje, HUP je predlagao oprezno povećanje minimalne plaće za 2,5 posto odnosno za 106,25 kuna, istaknuli su iz poslodavačke udruge.

Ocijenili su i da je Vlada ovim potezom u potpunosti zanemarila kriterij stanja gospodarstva, a da su oni opetovano ponavljali kako se poduzetnici i društvo nisu oporavili od poslovno loše 2020. godine.

"Proveli smo anketu svojih članova prema kojoj je 83 posto ispitanika iz prerađivačke industrije, koja zapošljava skoro četvrtinu svih zaposlenika Hrvatske, osjetilo rast cijena sirovina od minimalno 20 pa sve do 200 posto. Osim rasta sirovina, u sličnim rasponima poduzetnici doživljavaju i rast cijena energenata, osobito struje i plina. Nedopustivo je da pojedine monopolističke tvrtke u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, troškove vlastitih neracionalnosti i neadekvatnog planiranja neodgovorno prenose na poduzetnike", poručili su iz HUP-a, napomenuvši i da Vlada i Grad Zagreb kao osnivači najvećih monopolista u državi moraju zaustaviti takve štete za gospodarstvo.

Moguće povećanje nezaposlenosti i povećanje rada "na crno"

Dodali su da se "ovi novi izvanredni troškovi" događaju povrh činjenice da je 2020. bila loša poslovna godina zbog ograničene mogućnosti poslovanja, a najviše je pogodila upravo one djelatnosti s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih kojima Vlada, ocijenili su, mora dati posebnu pozornost kod određivanja iznosa minimalne plaće.

"Očekivali smo od Vlade da će prepoznati ove okolnosti i da će za značajniji rast iznosa minimalne plaće čekati stabilnije gospodarske prilike. Očekujemo kako dio poduzetnika neće podnijeti ovo značajno troškovno povećanje radi čega može doći do povećanja nezaposlenosti ugroženih skupina radnika i povećanja rada "na crno"", napisali su iz HUP-a.

Zaključno, poručili su da za ublažavanje ovih učinaka od Vlade očekuju da provede kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najranjivijih sektora, a koje treba definirati i omogućiti njihovo korištenje istovremeno sa stupanjem na snagu povećanog iznosa minimalne plaće, dakle od 1. siječnja 2022. godine.