U svom govoru zato je podsjetio na važnost suradnje Hrvatske s WHO-om.

'Prije točno 30 godina hrvatska zastava ponosno je podignuta ispred sjedišta UN-a na East Riveru i u drugim središtima Ujedinjenih naroda. Privrženost Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u ovom kontekstu, za mladu nezavisnu državu u kojoj je bjesnio rat, bila je od posebne važnosti. Ovo je bio naš prvi nastup na globalnoj sceni, gdje smo tražili pomoć, ali i ponudili lekcije koje smo izvukli i dobru volju za zajednički rad za opće dobro u svijetu', rekao je predsjednik Milanović.

U govoru je istaknuo duboku povezanost s temom ovogodišnjeg zasjedanja 'Zdravlje za mir, mir za zdravlje'.

'Ona vraća živa sjećanja na granatiranje bolnica, zdravstvenih ustanova i vozila hitne pomoći koja su prevozila žrtve tijekom rata u Hrvatskoj 90-ih godina, kao i na izvanredno zdravstveno stanje uzrokovano velikim brojem civilnih žrtava. Čak ni dječje bolnice u to vrijeme nisu bile sigurne zone. Nadalje, ova situacija neizravno je pogoršala kronične bolesti u populaciji. Zabilježeno je i nekoliko ograničenih epidemija zaraznih bolesti',, naveo je Predsjednik.

U tom smislu, istaknuo je kako Republika Hrvatska duboko suosjeća sa svim ljudima koji prolaze kroz teškoće i patnje te koji se suočavaju s ratom i njegovim posljedicama.

'S ogromnom tugom i nevjericom promatram napade na bolnice i zdravstvene ustanove koji su i dalje zastrašujuća, suvremena pojava', rekao je predsjednik Milanović .

Tragičnim je ocijenio situaciju da Ukrajina nije jedina krizna situacija s kojom se svijet trenutačno suočava.

'Vjerujem da je jasno kako je mir preduvjet za uključiv, pravedan pristup zdravlju kao dio drugih uključivih i pravednih pristupa drugim socijalnim uslugama', rekao je predsjednik Milanović izrazivši zadovoljstvo što rezultati rasprave imaju za cilj izgradnju zdravog i mirnog planeta.

Predsjednik Milanović u govoru se osvrnuo i na zasjedanje Skupštine prije dvije godine kada je na dnevnom redu dominirala jedna tema – pandemija COVID-19 kazavši kako je ona oštetila zdravlje diljem svijeta na izravan i na mnoge neizravne načine.

'Pandemija je ozbiljno poremetila zdravstvene sustave, gospodarstva i društva diljem svijeta. Njezine posljedice utjecale su na napredak prema zdravstvenim ciljevima održivog razvoja i narušile cjelokupno zdravlje svjetskog stanovništva', rekao je hrvatski Predsjednik istaknuvši kako je mentalno zdravlje uzrok posebne zabrinutosti te da su mladi naraštaji snažno pogođeni.

'Ozbiljni izazovi stavljeni su pred nacionalne zdravstvene sustave po pitanju njihove otpornosti i spremnosti. U Hrvatskoj su tijekom prvog vala pandemije COVID-19 dva razorna potresa dodatno opteretila zdravstveni sustav', rekao je predsjednik Milanović dodavši kako je pandemija COVID-19 istaknula značajne slabosti u globalnom upravljanju zdravljem.

'Trebali bismo izgraditi snažniju i inkluzivniju globalnu zdravstvenu arhitekturu kako bismo ublažili zdravstvenu i socioekonomsku štetu od tekućih izazova i pripremili se za sljedeću veliku globalnu prijetnju zdravlju', poručio je.

U tom smislu rekao je da Hrvatska u potpunosti podržava vodeću i središnju ulogu Svjetske zdravstvene organizacije u tom procesu i njezinu ulogu u središtu nove globalne zdravstvene arhitekture.

'Predvidljivo i održivo financiranje je od osnovne važnosti za ispunjavanje temeljnog mandata Svjetske zdravstvene organizacije uz neovisnost, tehničku stručnost i sposobnost dugoročnog planiranja', rekao je Predsjednik i dodao kako se Hrvatska aktivno zalaže za 'Ugovor o sprječavanju pandemija i pripravnosti za pandemije'.

'Želio bih dodati svoj glas pozivima da se besprekidno usredotočimo na bolju pripravnost. Ovotjedno izvješće panela Svjetske zdravstvene organizacije iznijelo je ozbiljan zaključak da vlade diljem svijeta danas nisu bolje pripremljene za suočavanje s novom globalnom prijetnjom bolesti nego što su bile neposredno prije izbijanja bolesti COVID-19 krajem 2019. godine', rekao je predsjednik Milanović.

Pozitivnim ishodom pandemije predsjednik Milanović smatra brz i uspješan razvoj cjepiva protiv COVID-19, ali, kako je je kazao 'pristup cjepivima, s druge strane, skrenuo je pažnju na pitanje jednakosti i jednakih mogućnosti'.

Zaključno, predsjednik Milanović podsjetio je na baštinu prvog predsjednika prve Svjetske zdravstvene skupštine, Hrvata dr. Andrije Štampara, koji je pokazao svoje široko razumijevanje javnog zdravstva.

'Tvrdio je da bolesti nisu uzrokovane samo fizičkim i biološkim čimbenicima nego i ekonomskim i društvenim uvjetima. Njegova načela obuhvaćaju viziju zdravlja u smislu sveukupnog blagostanja i društva kao ključnog i odgovornog pružatelja zdravstvene skrbi. Dr. Štampar pozvao je na djelovanje kako bi se svim ljudima omogućilo dobro zdravlje u najširem smislu te riječi.

Na ovaj način, rekao je, Svjetska zdravstvena organizacija će postati moćni pionir svjetskog mira i razumijevanja među narodima, rekao je predsjednik Milanović zaključivši kako je 75. zasjedanje Svjetske zdravstvene skupštine povijesna prilika da napravimo razliku donošenjem ispravnih, odgovornih i odlučnih odluka.

Uoči zasjedanja 75. Svjetske zdravstvene skupštine predsjednik Milanović održao je bilateralni sastanak s generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom.