Andro Vlahušić, bivši gradonačelnik Dubrovnika i HNS-ov kandidat za gradonačenika na lokalnim izborima u svibnju, eliminiran je iz izborne utrke, proizlazi iz rješenja Ustavnog suda kojim se odbacuju prijedlozi za ocjenu ustavnosti dopunjenog Zakona o lokalnim izborima, koje je na današnjoj konferenciji za novinare predstavio predsjednik tog suda Miroslav Šeparović
Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima koje su podnijela četiri predlagatelja osporavajući suglasnost s Ustavom iz razloga formalne i materijalno pravne naravi. Sud je utvrdio da taj zakon zadovoljava ustavne i europske pravne standarde.
Ocjenu ustavnosti zakona kojim se pravomoćno osuđenim osobama zabranjuje kandidiranje na lokalnim izborima zatražio je, među ostalima, i sam bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji se ne može kandidirati na lokalnim izborima jer je pravomoćno osuđen u 'aferi Šipan'.
vezane vijesti
Oporba je zakon prozvala 'lex Vlahušić', tumačeći da ga je Most predložio samo kako bi iz izborne utrke u svibnju izbacio Vlahušića, a u siječnju je Ustavnom sudu upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti usvojenih izmjena.
Upozorenje Saboru: Suzdržite se od promjena izbornog zakonodavstva u godini uoči izbora
Predlagatelj Andro Vlahušić smatrao je da je donošenje zakona i ustanovljavanje novih izbornih pravila nekoliko mjeseci prije održavanja lokalnih izbora u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije, a Ustavni sud naveo je da u pravnom poretku RH ne postoji ni ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjati i dopunjavati izborno zakonodavstvo, odnosno donositi novo izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja parlamentarnih izbora, ali da dobra parlamentarna praksa nalaže da se to ne čini.
'Ustavni sud stoga ponovno upozorava da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih)', stoji u rješenju Ustavnog suda.
Prigovori materijalnopravne naravi
Ustavni sud navodi da se prigovori kojima se osporava suglasnost s Ustavom zakonske zabrane kandidiranja na lokalnim izborima osobama pravomoćno osuđenima na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci (uključujući i uvjetnu osudu) za taksativno navedena kaznena djela, u bitnom svode na tvrdnje da zakonodavac takvom zabranom nije poštovao načelna stajališta iz međunarodnih dokumenata koja se bave problematikom izbora, standarde koje je u svojoj praksi izgradio Europski sud za ljudska prava, kao ni stajališta Ustavnog suda iz odluke i rješenja o broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. godine.
Ustavni sud ocijenio je da osporena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama koje su počinile (taksativno navedena) kaznena djela i koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, zadovoljava ustavne i europske pravne standarde, odnosno da je u skladu s ranijom odlukom Ustavnog suda.
Zakonodavac je nedosljedan, lokalni izbori imaju stroža pravila od parlamentarnih
U odnosu na Vlahušićeve prigovore o postojanju 'pravih i prikrivenih razloga' za donošenje tog zakona, Ustavni sud ocijenio je da oni nisu ustavnopravno relevantni te ih nije razmatrao.
Zaključno, Ustavni sud istaknuo je da je RH demokratska država koja se temelji na načelu supremacije Ustava i da je primarna zadaća svih nadležnih tijela da tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka RH, određenima u članku 3. Ustava. Stoga su izborni postupci najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu.
Ustavni sud upozorava na nedosljednost zakonodavca pri propisivanju izbornih pravila koja vrijede na lokalnoj razini u odnosu na ona koja se odnose na cjelokupni teritorij RH budući da su za lokalne izbore propisana stroža pravila nego za parlamentarne izbore. Međutim, unatoč uočenoj nedosljednosti zakonodavca u rješavanju tog pitanja, Ustavni sud ocijenio je da to nije razlog za utvrđenje nesuglasnosti osporene odredbe ZDZoLI-ja s Ustavom.
Ustavni sud naglašava kako treba težiti donošenju cjelovitog i uravnoteženog izbornog zakonodavstva kao integriranog sustava za zaštitu ljudskog dostojanstva u kojem ključnu ulogu imaju demokracija i vladavina prava.
Rješenje Ustavnog suda možete pročitati ovdje.
