Lex Agrokor, lex Vlahušić, lex Perković… Kako koji slučaj ispliva, Hrvatska dobiva 'lex' koji se odmah veže uz dotičnu osobu ili tvrtku. A znate li uopće što je posrijedi?
Prema leksikografskom tumačenju, lex na latinskom znači: ugovor, pravilo, propis, zakon. U rimskoj pravnoj tradiciji riječ je o općevažećem pravnom pravilu.
Iako je lex u hrvatskom jeziku prisutan otkad i pravo, u široj je uporabi otkad se 2013. godine počeo spominjati lex Perković.
Iako jezikoslovci smatraju da je riječ o nespretnom izrazu, on se toliko udomaćio da će teško ispasti iz upotrebe, a poseban je problem činjenica da ga se pokušava sklanjati, a latinske riječi i nazivi u hrvatskom se jeziku ne dekliniraju.
'Riječ o vrlo nespretnom izrazu zato što je riječ o izrazu koji je bliži engleskoj gramatičkoj normi. Udomaćio se u hrvatskome medijskom prostoru vjerojatno i zato jer zvuči učeno, a usto je kratak. Bilo bi daleko bolje upotrebljavati izraz 'zakon o Agrokoru' ili tome slično.
I ovdje se, čini mi se, postupa kao i u pretjeranom favoriziranju engleskih izraza (smartphone, touchscreen, outsourcing i slično) kako bi se ostavio dojam učenosti', kazao je za tportal Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.