Veliki požar u Tučepima, koji je sinoć i noćas zaprijetio i kućama, otvorio je i veliku jezičnu raspravu o tome kako se točno deklinira ime tog mjesta između Makarske i Podgore
I dok se vatrogasci još bore s požarom u Tučepima, a stanovnici zbrajaju štetu od vatre, na marginama praćenja tog događaja otvorila se i jezična dilema.
'Ono što jednostavno moramo napisati jest da ne možete otići u Tučepe ni iz Tučepa. Idete u Tučepi, idete iz Tučepi, živite ili se kupate u Tučepima. I Tučepi ili Tučepima su jedine dvije izvedenice naziva mjesta između Makarske i Podgore', napisao je Goran Antonijević na portalu Trafika i otvorio veliku raspravu o pravilnom sklanjanju imena mjesta Tučepi.
vezane vijesti
Za mišljenje smo stoga upitali jezikoslovce - voditelja Odjela za onomastiku i etimologiju pri Institutu za hrvatski jezik Domagoja Vidovića te poznatu jezikoslovku i redovnu profesoricu na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru Dunju Brozović Rončević.
'Radi se o mjesnoj sklonidbi. Ona je u genitivu 'iz Tučepi', što ne pripada standardu. Ako se ustraje na genitivu 'iz Tučepi' (iako je stariji mjesni lik 'iz Tučep'), onda je logično da se ustraje i na lokativu 'u Tučepi', a oni bi malo ovako, malo onako. Nastavak koji ne pripada standardu ne može biti dio standardnojezične deklinacije', kaže za tportal Vidović.
'U Hrvatskoj postoji više od 6000 službenih naselja i tko zna koliko neslužbenih, a onda ljudi očekuju da za svako naselje svaki novinar i svaki čovjek zna kako se lokalno sklanja. Naravno da je to nemoguća misija i zato postoji standardnojezična sklonidba', poručuje Vidović.
Nije problem ako se ta mjesna sklonidba upotrebljava u nekim lokalnim medijima, no lokalni stanovnici ne mogu kriviti one koji dekliniraju te nazive prema jezičnom standardu, smatra Vidović.
Isto razmišlja Dunja Brozović Rončević. 'Oni kažu 'ja sam iz Tučepi', ali to nije standardni jezik. Postoje pravila u standardnom jeziku. Kod imena je uvijek problem, pa imate i slučaj da se dubrovačka imena sklanjaju na drugačiji način, a oni na tome i inzistiraju. U čitavoj Dalmaciji miješa se taj akuzativ i lokativ. To što oni kažu 'ja sam iz Tučepi', to je lokalni govor, i to je apsolutno legitimno, ali to nije standardni govor. Kaže se - 'ja sam iz Tučepa'', poručuje za tportal Brozović Rončević.
'To je njihov lokalni govor. Radi se o množinskom obliku, kao što ima mnogih množinskih oblika imena koji su danas pretvoreni u singularne oblike imena naselja. Bili su primjerice prije Perušići, danas se to zove Perušić. To su množinska imena i ona se u standardu sklanjaju onako kako se sklanjaju', kaže Brozović Rončević.
