kemija oko nas

Vodič kroz kratice koje Zagrepčane muče zbog loše kvalitete zraka

16.01.2020 u 17:40

Bionic
Reading

PM10, PM2,5, SO2, NO2, O3 i CO oznake su s kojima se Zagrepčani posljednjih dana često susreću i na njih obraćaju pažnju više nego inače. Razlog je onečišćenje zraka prvenstveno česticama PM10, čija je koncentracija od početka godine veća od uobičajenih prosječnih dnevnih vrijednosti. I dok stručnjaci smiruju javnost i uvjeravaju da nema opasnosti za zdravlje, građani institucijama - ne vjeruju previše. U tportalovu vodiču donosimo značenje nekih oznaka, kao i prikaz vrijednosti koje ne bi smjele biti prekoračene

Čestice PM10

Vjerojatno je najspominjanija oznaka posljednjih dana. PM označava particulate matter dok 10 predstavlja veličinu čestice u mikrometrima. Riječ je o kombinaciji krutih i tekućih tvari koje lebde u zraku, mikroskopski su sitne i ne mogu se vidjeti golim okom. Ulaze u dišne putove, kroz alveole mogu dospjeti u krvotok i prouzročiti štetu, naročito ako na sebi imaju vezane štetne spojeve poput metala. Stručnjaci kažu da nastaju prije svega zbog loženja na kruta goriva, ispušnih plinova automobila i industrije. Tijekom 24 sata njihova prosječna granična vrijednost, iznad koje kvaliteta zraka postaje nešto lošija, iznosi 50 μg/m3. U Zagrebu je jučer bila 58,55 μg/m3, a u prva dva tjedna 99,80 μg/m3.

Čestice PM2,5

Manje od prethodnih, a samim tim i opasnije. Uzročnici koji dovode do njih isti su kao i u slučaju PM10. Granična vrijednost koju njihova količina ne bi smjela prelaziti je 25 μg/m3 u kalendarskoj godini.

SO2 - sumporov dioksid

Bezbojan plin koji nastaje paljenjem sumpora u fosilnim gorivima. Termoelektrane na ugljen su jedan od glavnih izvora SO2, a uz dim i maglu jedan je od glavnih uzroka nastanka smoga i kiselih kiša. Granična vrijednost je 350 µg/m3 u satu, a prihvatljivo je da godišnje budu 24 takva sata. U danu granična vrijednost iznosi 125 µg/m3, a godišnje su prihvatljiva takva tri dana. Šteti ljudskom organizmu jer oštećuje dišne organe.

NO2 - dušikov dioksid

Onečišćenje karakteristično za gradove. Dušikovi oksidi nastaju tijekom sagorijevanja goriva i prisutni su u ispušnim plinovima automobila, a glavni su izvori NO2 promet, kemijska industrija i elektrane. U Zagrebu se mjerenja NO2 prate od 1994. godine. Može izazvati edem pluća i smrt gušenjem. Granične vrijednosti su 200 µg/m3 u satu. Broj dana u godini koji je prihvatljiv je 18 dok je granična godišnja vrijednost 40 µg/m3.

  • +8
Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

O3 ­- prizemni ozon

Formira se prvenstveno od fotokemijskih reakcija između dvije glavne skupine onečišćujućih tvari u zraku, hlapljivih organskih spojeva (VOC) i dušikovih oksida (NOx). Najveće koncentracije prizemnog ozona su u ljetnim mjesecima. Pretjerano nakupljanje ozona u donjim slojevima atmosfere predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje na način da izaziva glavobolju, iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne puteve. Granična vrijednost je 120 µg/m3, a vrijeme usrednjavanja je maksimalna dnevna osmosatna srednja vrijednost. Broj dozvoljenih prekoračenja je 25 dana godišnje usrednjeno na tri godine.

CO - ugljični monoksid

Popularno zvan i tihi ubojica, plin je bez mirisa i okusa, koji ne iritira sluznice. Nastaje kao produkt izgaranja tvari što sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u zraku, što se u kućanstvu događa pri gorenju drva u kaminu ili pećima te kod plinskih pećnica, uključujući plinske bojlere. Gužve u prometu i/ili u podzemnim garažama mogu proizvesti veće količine CO-a. Granična vrijednost je 10 mg/m3 usrednjena na maksimalnoj dnevnoj osmosatnoj srednjoj vrijednosti.