Iako je mjerna postaja Zagreb 3 dva tjedna pokazivala određeno zagađenje zraka PM10 česticama građani su za to doznali tek prekjučer kada je Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar izdao upozorenje, nakon što su na isto upozoravali stanari Dugava gdje se mjerna postaja nalazi. Danas iz MUP-ova Ravnateljstva Civilne zaštite stiže novo upozorenje o zagađenju, a u Štamparu tvrde da je sa zrakom sve u redu
Ne zna lijeva što radi desna. Tako bi se ukratko dala opisati situacija sa zagađenjem zraka u Zagrebu i obavještavanju građana o istom. Naime, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH poslalo je medijima u srijedu u 11.34 sati priopćenje u kojem navode preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar za stanovništvo grada Zagreba, vezano za povišene satne vrijednosti lebdećih čestica u zraku (PM10) na mjernoj postaji Zagreb-3 (Dugave), gdje je evidentirano prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti od 50 μg/m3.
Međutim, iz Štampara su za tportal pola sata kasnije kazali da 'podaci o kratkoročnom stanju kvalitete zraka na mjernim postajama Zagreb-1, Zagreb-2 i Zagreb-3 ne ukazuju na trenutno onečišćenje zraka lebdećim česticama (PM 10) te su upute uklonjene'.
vezane vijesti
Zašto su Štamparove preporuke, koje su na svojim stranicama objavili 13. siječnja, do MUP-a putovale dva dana nije poznato. Ono što je jasno je da nevalidirani podaci s mjerne postaje Zagreb 3 govore da je 24-satna granična vrijednost od 50 μg/m3 na njoj prekoračena pet puta u popodnevnim i večernjim satima, ali te vrijednosti nisu bile ni približne onima u periodu od 7. do 12. siječnja. U utorak je tako najveća zabilježena vrijednost PM10 čestica u zraku bila 66,1 μg/m3 u 18 sati dok je 12. siječnja u dva ujutro bila 286,2 1 μg/m3.
Prosječna koncentracija u prva dva tjedna na spomenutoj mjernoj postaji iznosila je, prema podacima DHMZ-a čija je i mjerna postaja Zagreb 3, 99,80 μg/m3 dok je maksimalna satna vrijednost bila 1. siječnja u 3 sata ujutro kada je zabilježeno čak 440,1 μg/m3.
Ako su vrijednosti bile toliko visoke, pitanje koje se nameće je zašto se NZ Andrija Štampar oglasio tek 13. siječnja, odnosno kada je bio trenutak u kojem je netko trebao upozoriti građane. Na to pitanje nam nisu odgovorili već su dodali da su oni 'preporuke objavili' i da je odgovorna institucija za postaju Zagreb-3 Državni hidrometeorološki zavod.
Međutim, Jadranka Škevin-Sović, zamjenica sektora za kvalitetu zraka pri DHMZ-u, navela je kako izdavanje upozorenja nije u njihovoj nadležnosti.
'To nije u opsegu našeg posla. Mi provodimo mjerenja, brinemo o uređajima i prosljeđujemo podatke NZ Andrija Štampar te Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). Dodala bih da situacija nije tako dramatična i da je zapravo uobičajena za ovo doba godine', navela je Škevin-Sović.
Odgovore smo potražili i kod Gordane Pehnec, predstojnice jedinice za higijenu okoline na IMI-iju, ali do zaključenja teksta ih nismo dobili.
Podsjetimo, do reakcije iz institucija došlo je tek nakon što su javnost na stanje zraka upozorili stanari novozagrebačkog kvarta koji su primijetili da su koncentracije PM10 čestica, koje mogu prodrijeti u gornje dišne puteve, bile povišene.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike pod čijom kapom se nalazi Agencija za okoliš i prirodu, na stranicama koje se može pratiti stanje zraka u cijeloj Hrvatskoj, navode da je do porasta koncentracija lebdećih čestica u posljednja dva tjedna došlo u najvećoj mjeri zbog meteoroloških uvjeta, točnije temperaturne inverzije, odnosno porasta temperature s visinom.
'Javlja se pri noćnom ohlađivanju ili pri prodoru hladnog zraka tako što se sloj hladnijeg (gušćeg) zraka nađe ispod sloja toplog (rjeđeg) zraka. Tada je atmosfera statički stabilna. Klimatska značajka Zagreba u zimskim mjesecima upravo je spomenuta temperaturna inverzija, pri kojoj se zrak ne može dizati uvis, pa je svako zagađenje "uhvaćeno", odnosno zadržano na razini zemlje', navode u odgovoru iz MZOE-a.
Dodaju da se takve epizode događaju zimi u gradovima u slučajevima kada je strujanje vjetra slabo ili nikakvo a temperature su niske što dovodi do toga da se hladan zrak, koji je teži, spušta na dno, te temperatura umjesto da pada raste s visinom iznad tla, te u takvim slučajevima u ne postoji mogućnost strujanja zraka.
Istaknuli su da su najveći izvori lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) cestovni promet i izgaranje biomase odnosno kućanstva koja se griju na drva.
Prema podacima iz Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka iz 2015. godine na području grada Zagreba broj kućanstava koji se griju na drva bio je nešto manji od 20 tisuća, a najviše ih je bilo na području Trešnjevke – Sjever, Donjeg grada i Trnja.
Međutim, mjerna postaja Zagreb 1 koja se nalazi na križanju Vukovarske i Miramarske ulice u prva dva tjedna 2020. godine tek je povremeno bilježila veću koncentraciju PM10 čestica, ali ni približno onoliku kolika je zabilježeno u Dugavama.
