'Bojim se da je to vrlo jasno i da je to vrlo nedvosmisleno. Ukrajina u tom slučaju apsolutno gubi. Drugim riječima, Ukrajina bez intenzivne, vrlo snažne logističke potpore, bez velike količine isporučene tehnike, vojne opreme, streljiva, jednostavno ne može sama napraviti ništa. Izgubila bi rat', rekao je Ogorec u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog'.

Stručnjakinja za međunarodne odnose i profesorica s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša rekla je da će se o tom zakonskom paketu pomoći ponovno raspravljati u Senatu, no da i predstavnički dom mora glasati da bi prijedlog prošao.

'Prema tome, slijedi jako uzbudljivo vrijeme u američkom Kongresu. I neizvjesno za Ukrajinu', dodala je.

Komentirajući odluku u Senatu, Luša je rekla da se ne radi o zaokretu u američkoj vanjskoj politici, već o međustranačkim borbama i previranjima.

'Činjenica je da ulazimo u izbornu godinu i, naravno, i republikanci i demokrati jasno nastoje isprofilirati svoje pozicije i svoje stavove, komunicirati s biračkim tijelom', rekla je Luša.

Dodala je da među američkom javnošću podrška Ukrajini polagano slabi. Rekla je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio euforično prihvaćen kad je prvi put došao u posjet, a da je već za drugog posjeta ta potpora bila blaža, odnosno da je padala.

U emisiji se razgovaralo i o predsjedničkim izborima u SAD-u, ali i Rusiji. Ogorec je rekao da će ruski predsjednik Vladimir Putin najvjerojatnije pobijediti. Složio se i s konstatacijom da u Ukrajini pada popularnost Zelenskom, i to u odnosu na vojnog zapovjednika Valerija Zalužnog, rekavši da se pokazuje zamor od rata te da motivacija velikog broja stanovnika pada.

Ogorec je rekao da je slom ukrajinske ofenzive na neki način dodatno zaoštrio odnose između Zelenskog i Zalužnog.

'Naravno da sad dolazi do disproporcija između Zalužnog, koji je u jednom trenutku vrlo otvoreno rekao o čemu se radi, sa Zelenskim, koji vjerojatno nastoji provesti svoje ciljeve koji su u ovom trenutku nerealni', dodao je. Ogorec je rekao i da je između Ukrajine i Izraela ogromna razlika.

'Izraelu de facto ne treba američka vojna pomoć, treba više u tom deklarativnom dijelu', rekao je.

'Izrael sa svojim potencijalima apsolutno može voditi borbu s Hamasom. I ne samo s Hamasom, nego bi mogao i paralelno voditi borbu s Hezbolahom', dodao je Ogorec, izrazivši nadu da do borbe s libanonskim Hezbolahom neće doći jer bi to bilo dodatno kompliciranje situacije na tom prostoru.

'S druge strane, Ukrajina bez američke vojne pomoći ne bi preživjela, apsolutno', rekao je Ogorec.

Odgovarajući na pitanje što bi značilo za situaciju u Ukrajini ako Donald Trump opet postane američki predsjednik, Luša je rekla da republikanci ističu da je došlo vrijeme za primirje.

'Oni su ti koji jesu za podršku Ukrajini, međutim, svjesni su situacije na terenu i sve glasnije izražavaju svojim javnim nastupima da bi trebalo sjesti za pregovarački stol, čak se i odreći dijela teritorija da se stvori stabilnost i mir na istoku Europe', rekla je Luša. 'U interesu je Trumpu i republikancima da ovaj rat u Ukrajini što prije završi', dodala je.