Položivši cvijeće kod spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima ispred zagrebačke glavne pošte u Branimirovoj, Von Schnurbein je u izjavi za novinare upozorila da je antisemitizam u zadnjih 20 godina u Europi značajno porastao.

„U zadnjih 20 godina vidimo značajno povećanje različitih oblika antisemitizma, jako opasnih oblika, od desničarskog ekstremizma, neonacizma, fašizma, što je osobito vidljivo na internetu.Vidimo ljevičarski antisemitizam u vezi Izraela, vidimo antisemitizam u centru društva, urotničke ideje da Židovi kontroliraju svijet”, rekla je Von Schnurbein, koja boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj.

„Antisemitizam je usmjeren protiv Židova, ali kada vjerujete da neka mračna sila kontrolira svijet umjesto vaše izabrane vlade, tada je povjerenje u demokraciju zaista nisko”, dodala je.

„Mislim da je važno suzbijati antisemitizam jer je usmjeren protiv Židova, ali i jer je prijetnja svima nama i demokraciji”, naglasila je.

To je i razlog zbog kojeg EU, osim što se bori protiv svih oblika antisemitizma, i promiče zaštitu i njegovanje židovske kulture i sjećanje na holokaust.

Von Schnurbein je rekla da se protiv antisemitizma boriti može na više načina.

„Jedan je kad je riječ o internetu, donijeli smo neka pravila, podržavamo nevladine organizacije koje mogu detektirati antisemitski govor mržnje i urote, ali je također važno sjećati se i poznavati židovski način život i doprinos koji su Židovi, na primjer, dali tijekom povijesti ovdje u Hrvatskoj, u Zagrebu”, rekla je.

„Zato je obrazovanje jako važno, da bi se prepoznalo antisemitizam, ali i da bi se poznavalo židovski način života”, naglasila je.

Von Schnurbein je podsjetila da je prije rata u Zagrebu bilo 12.500 Židova, primijetivši da je grad pun bogatog nasljeđa iz tog vremena.

„Mislim da je važno, s jedne strane, pamtiti da ih je ubio ustaški režim i sjećati ih se kao pojedinaca, ali i osigurati da sjećanje na njih i tragovi židovskog nasljeđa koji još postoje u Zagrebu budu vidljivi”, rekla je.

Hrvatska od ožujka predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).

„Mislim da je u sklopu predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust to jedan od aspekata o kojem treba voditi računa, da židovski način života zaista bude vidljiv", naglasila je.

Von Schnurbein je poručila da Hrvatska mora suzbijati sve oblike revizionizma.

„Mislim da je, kad je riječ o predsjedanju IHRA-om, puno obveza već provedeno, ali treba osigurati i da se suzbijaju bilo kakvi oblici revizionizma i da zaista težimo povijesnoj istini i budemo pravedni prema žrtvama, svim žrtvama, ali i židovskim žrtvama jer su oni u konačnici bili prva meta nacizma i fašizma”, rekla je.

„Hitlerova ideja bila je okončati židovski način života. To prema tome smatramo i dužnošću Europske komisije jer je Europa izgrađena na obećanju 'Nikad više' i na nasljeđu Shoaha”, rekla je.

„Mislim da uvijek moramo znati da Židovi nisu odavde otišli jer su pronašli bolje mjesto za život nego jer su bili ubijeni. To je jedno od pitanja na kojem Hrvatska još treba raditi”, zaključila je.

Von Schnurbein se u srijedu sastala s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom te ministricom kulture i medija Ninom Obuljen-Koržinek.

Razgovarala je i s posebnom savjetnicom premijera za Holokaust i borbu protiv antisemitizma Sarom Lustig, supredsjedateljicom hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.

Razgovarala je također s predstavnicima židovske zajednice u Hrvatskoj, sa studentima Sveučilišta u Zagrebu i diplomatskim zborom te posjetila židovski vrtić u Zagrebu. Za četvrtak je bio predviđen i posjet Memorijalnom muzeju Spomen-područja Jasenovac.