Kako ocjenjujete dosadašnju kampanju Anke Mrak Taritaš za gradonačelnicu Zagreba te smeta li vas i koliko to što vodi izrazito personaliziranu kampanju u kojoj se jako odmakla od 'markice' HNS-a, odnosno gradi imidž nadstranačke kandidatkinje?

Kao predsjednik stranke ja sam zadovoljan time što se događa u Zagrebu. Uvjeren sam da građani Zagreba traže promjenu, transparentnost i viziju. A sve to Anka ima i stvarno sam sretan s onime što je dosad prezentirala. A što se 'markice' HNS-a tiče, HNS je stranka inovacija. Jedna od inovacija je da na lokalnim izborima nije prioritet stranačka markica nego rezultat. Neću imati problem s egom, ni bilo koji drugi, ako se s pobjedom Anke Zagrebu dogodi nešto dobro, i za građane i za političke procese u zemlji. Prioritet političkog angažmana jest i mora biti dobar rezultat na korist građana, a Anka je prvo i pravo lice promjene za Zagreb, koja taj rezultat može ostvariti.

Je li moguće, i što bi se trebalo dogoditi, da na koncu Anka Mrak Taritaš ipak ne bude HNS-ova kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu?

To je nemoguće.

To dakle ne može promijeniti ni eventualni dogovor sa SDP-om oko zagrebačkih izbora?

Anka Mrak Taritaš je pravo lice kakvo Zagreb treba u idućem mandatu. Ne postoji politički dogovor koji je vrjedniji od njenog rezultata na izborima i posla koji treba odraditi kao gradonačelnica.

'Ustavni sud srušit će Mostov zakon'

Tko će biti HNS-ovi gradonačelnički kandidati u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, u vašem Osijeku, tko će biti vaš kandidat za župana osječko-baranjskog?

Za Osijek imamo kandidata, podržat ćemo aktualnog gradonačelnika Ivana Vrkića, za županiju smo još u pregovorima. U Dubrovniku će kandidat HNS-a biti opet Andro Vlahušić jer očekujemo da će Ustavni sud do lokalnih izbora poništiti Mostov 'lex Vlahušić' kojim su ga željeli eliminirati iz političke utrke. U Varaždinu smo također u pregovorima koje vodi naš župan Predrag Štromar koji će opet ići za župana, a sa SDP-om se postiže dogovor oko gradonačelničkog kandidata. Međimurski župan Matija Posavec je tamo veliki autoritet i on će odlučiti kako će u Čakovcu nastupiti HNS. Za Split tek trebamo početi pregovore. Rijeka je još uvijek otvorena.

Rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin nedavno je poručio kako mu kandidatura nije u fokusu. Znam da i dalje razgovarate s njim, hoće li ipak Lučin biti vaš gradonačelnički kandidat u Rijeci?

Prvenstveni cilj je rezultat na izborima i dobrobit Rijeke. Ako se oko programa okupi grupa ljudi s liderom koji taj program može izvršiti, mi ćemo ići s njim. Ako se u međuvremenu dogodi neki koalicijski dogovor koji daje boljeg kandidata i garantira bolji rezultat, ja s time nemam problema. U Rijeci se razgovara u cilju pronalaženja najboljeg rješenja.

Koliko ste blizu dogovora da u Osječko-baranjskoj županiji HNS podrži aktualnog župana, bivšeg HDSSB-ovca Vladimira Šišljagića?

S njime razgovaramo. Ja stvarno mislim da je Šišljagić dobar kandidat za župana. Bilo bi štetno da se zbog unutarstranačkih problema u HDSSB-u destabilizira cijela županija. Imamo još vremena odlučiti što je najbolje za Osječko-baranjsku županiju.

Je li vas iznenadila odluka HNS-ova gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša da se neće kandidirati na novim izborima jer mu je dosta politike koja mu se, kako je poručio, zgadila zbog političara koji rade često u štetu građana zbog uskih stranačkih interesa? I jeste li s njim o tome razgovarali?

On nije ni prvi ni zadnji čovjek koji se uključio u politiku, a onda nakon nekoliko godina počeo se pitati 'što mi to sve treba', jer se posebno u zadnjih nekoliko godina pojavila nevjerojatna doza populizma i neargumentiranog blaćenja političkog sustava i političara. Razgovarao sam s njim i rekao mu da ga mogu razumjeti te sam mu savjetovao neka se o svemu dogovori s Predragom Štromarom.

Od svih 'starih' političkih stranaka HNS je najkritičniji prema takozvanim alternativnim političkim opcijama. Što vas najviše smeta kod Živog zida, a što kod Mosta i Bože Petrova?

Most je predvodnik populizma u Hrvatskoj. Populizam je opasna društvena pojava čije opasnosti lakše prepoznajemo globalno nego lokalno. Imati jedinu političku agendu - da blatite politički sustav, političke lidere i državne institucije - završit će tako da će na kraju sami sebe blatiti. U pravilu populisti ruše povjerenje građana u državne institucije. U tome Mostu obilato pomaže i Živi zid. Mislim da je sada već hrvatskoj javnosti jasno da je HNS linija obrane od te vrste omalovažavanja hrvatskih institucija i populizma kojeg smatramo iznimno opasnim za društvo. Iako još uvijek imaju visoke rejtinge, to su ipak kratkoročne pojave u politici. Most ne preuzima odgovornost, ne donose odluke i to je vrlo štetno za društvo, politički sustav ali i samu državu. Dugoročno je takvo ponašanje neodrživo: oni će se ili uozbiljiti ili će propasti kao i neki drugi koji su se prije njih pojavili na hrvatskoj političkoj sceni. HNS je, s druge strane, 25 godina parlamentarna stranka s rezultatima u izvršnoj vlasti koji su Hrvatsku u svakom slučaju napravili boljom zemljom nego li je bila prije.

'Vlak za dogovor sa SDP-om možda je prošao'

Razgovarate li, pregovarate li s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem oko eventualne strateške suradnje SDP-a i HNS-a na svibanjskim lokalnim izborima?

Zajedno smo u saborskoj oporbi, razgovarali smo nekoliko puta, ali mislim da je danas iluzorno očekivati strateško povezivanje HNS-a i SDP-a na ovim lokalnim izborima. Možda je taj vlak prošao jer je SDP predugo bio u svojim unutarstranačkim izborima pa se nisu stigli sami sa sobom zbrojiti i definirati svoje ciljeve i politike, a mi nismo mogli čekati. Mi vodimo svoju politiku. Što ne isključuje suradnju sa SDP-om u pojedinim gradovima. Na primjer, u Varaždinu smo se već dogovorili, ali u Međimurju naš župan Matija Posavec još nije dovršio razgovore.

Je li ipak moguć dogovor SDP-a i HNS-a oko Zagreba?

Mi smo definirali prioritete Grada Zagreba, definirali najbolju kandidatkinju i to ćemo prezentirati građanima. Nemamo vremena, volje i želje čekati neke političke dogovore. Ne mogu neki politički dogovori ili trgovine biti teret našeg projekta za Zagreb. Ako će SDP u nekom trenutku ipak biti spreman za razgovor, prvenstveno će se javiti Anki Mrak Taritaš da vide s kojim joj ljudima i projektima mogu pomoći da skinemo Milana Bandića.

Kako ocjenjujete i izvedbu i dojam koji je na javnost ostavio Davor Bernardić otkad je postao šef SDP-a, dakle najveće oporbene stranke, i doživljavate li ga kao lidera oporbe?

Prema medijskim napisima može se steći dojam da se u SDP-u posljednjih tjedana više bave odnosom s HNS-om nego s ovom Plenkovićevom 'titanik-vladom' ili svojim unutarstranačkim poslom. A to nije dobro. Što se Bernardića osobno tiče, prekratko je na čelu SDP-a za ozbiljnije zaključke njegova političkog djelovanja.

Znači, zasad ga ne doživljavate kao lidera oporbe?

O lideru oporbe odlučuju građani, novinari, opća javnost. Tu funkciju nitko ne može naslijediti ili samog sebe imenovati šefom oporbe. Ovo pitanje se ne može meni uputiti. Ja radim svoj posao najbolje što mogu. Trudim se svaki dan sa svim svojim suradnicima koji me okružuju i pomažu nešto naučiti nešto i biti bolji. Ali o tome tko će i u kojem trenutku biti lider opozicije prema ovoj titanik-vladi, odlučit će javnost.

Može li HNS iako ima daleko manje saborskih zastupnika od SDP-a, zbog njihovih unutarstranačkih problema, preuzeti ulogu oporbenog lidera u parlamentu. I da li ste vi osobno spremni preuzeti ulogu lidera opozicije?

Ja se nikad neću samoimenovati. Ja ću samo raditi svoj posao, krenuli smo s nekoliko inicijativa, nekoliko zakona, prijedloga za razrješenje ministra Pave Barišića… Mi radimo svoj posao, a javnost će odlučiti. Nikad si neću dozvoliti reći 'ja to želim biti' ili 'ja to jesam'. Odluka je na građanima. U svakom slučaju, to mi nije konačni cilj. Cilj nam je biti aktivni, inovativni i korektiv titanik-vlade da ih u interesu hrvatskih građana srušimo na sljedećim izborima i ponudimo bolji program.

Plenković strateške dokumente baca u smeće

Kako ocjenjujete prvih sto dana Vlade: opći dojam, dobri i loši potezi?

Opći dojam je da su krenuli s blještavilom i fanfarama da bi odmah nakon samo nekoliko dana već došlo do nejedinstva unutar same Vlade. Slijedili su prenapuhani i rastrošni proračun, nekoliko afera vezanih za sukob interesa i plagijate, a premijer nije uspio ni zadržati ni povećati svoj autoritet ni unutar HDZ-a, a posebno ne prema koalicijskim partnerima. Kad sve zbrojim, onda je potpuno jasno da se Vlada izgubila i da će se razbiti i potonuti. U prvih 100 dana uspjeli su izgubiti i vjerodostojnost i snagu, a najgore je što su zaustavili implementaciju industrijske i turističke strategije, kao i kurikularnu reformu. Znači, oni strateške dokumente bacaju u smeće, a ne donose nove. Loše je i što u javnost često izlaze s projektima i inicijativama, a da prije toga to nisu usuglasili između sebe. Primjer je proračun, pa korekcije porezne reforme, pa Ina i HEP. Ono što je bilo dobro je koncept porezne reforme jer je relativno brzo implementiran. Po meni ne do kraja dobro jer smo imali nekoliko zamjerki, ali je sigurno dobro što se u poreznu reformu išlo odmah na početku mandata. Treba to pohvaliti jer je u 60 do 70 posto dobro napravljena. U ukupnom zbroju, u dvije riječi, nažalost to je 'titanik-vlada' koja nas opasno vodi prema santi leda.

Što vam se od svih dijelova porezne reforme najviše sviđa?

Povećanje neoporezivog dijela dohotka, to je dobro ali nije dovoljno jer se tako rast BDP-a bazira na osobnoj potrošnji. Takvu dobru odluku nisu pratile mjere koje bi dalje poticale izvoz kroz nastavak realizacije industrijske strategije. Smanjenje poreza na dobit s 20 na 18 posto, možda u ovom trenutku nije bio ni potreban, ali je jako dobro što je prepolovljen porez na dobit za male poduzetnike.

Koliko je vaša plaća porasla zbog smanjenja poreza na dohodak?

Ne znam. Doista nisam to računao.

Biste li podržali u Saboru inicijativu da se plaće zastupnika i drugih državnih dužnosnika smanje, kako bi unatoč smanjenju poreza na dohodak ostale na prijašnjoj razini?

Želim podsjetiti hrvatsku javnost na obećanje Mosta da će plaće saborskih zastupnika biti 9.999 kuna.

Znači, takvu ideju ne biste podržali?

To je onaj vid opasnog populizma o kojem govorim. Netko misli skupljati političke poene zbog 500 kuna manjih plaća zastupnika, umjesto da se bave ozbiljnim politikama koje trebaju mijenjati nabolje život svih stanovnika ove zemlje i da rade na realizaciji tih politika. Ovoj državi neće biti bolje samo zato što Most prodaje populističke fore.

'Ne susrećem se s premijerom'

Čujete li se ili možda sastajete s premijerom Andrejem Plenkovićem?

Vidimo se u Saboru, ali bilateralnih susreta nije bilo.

Što danas, nakon što je pola godine na čelu HDZ-a, a četvrt godine na čelu Vlade, mislite o njemu?

Plenković je došao vrlo slično kao Sanader. Proeuropski orijentiran čovjek koji govori strane jezike, obrazovan i s europskim backgroundom. Međutim, brzo je pokazao manjak odlučnosti koju bi političar njegovih ambicija morao imati. Nije sredio stanje ni unutar stranke niti u odnosima s koalicijskim partnerima. I polako kao predsjednik Vlade ozbiljno gubi autoritet, ali i vjerodostojnost, jer nije definirao politike ni vlastite stranke niti koalicijske Vlade. Ne zna se kuda idu ni HDZ, niti Vlada. Žmiri li na 'za dom spremni' pojave? On se prema tome, ako je autoritet, mora postaviti. Ne misli valjda bježati od toga četiri godine? Pored gubitka autoriteta, još mu jednu stvar jako zamjeram – već nakon dva mjeseca dobra ideja porezne reforme završava s povećanjem rashoda državnog proračuna. To si ozbiljan premijer ne može dozvoliti u prvoj godini mandata i zato, ali i zbog držanja leđa ministru Barišiću kao dokazanom plagijatoru, nazivam ga kapetanom titanik-vlade.

Hoće li ova vlada odraditi mandat do kraja?

Mislim da je moguće da izdrži cijeli četverogodišnji ciklus jer mislim da se Most neće odreći vlasti, budući da je svjestan da je sve svoje populističke fraze već potrošio.

Most tvrdi da ste vi krivac što je struja poskupjela jer ste kao tadašnji ministar gospodarstva donijeli odluke vezane za, po njima, preveliko poticanje vjetroelektrana, a zbog čega je posljedično porasla naknada koju na svakom računu za struju plaćaju građani.

Kao prvo, struja nije poskupjela zato što je od 1. siječnja smanjen PDV s 25 na 13 posto. Struja je pojeftinila, a nova vlada je to trebala iskoristiti tako da poveća naknade za obnovljive izvore energije i da struja ne pojeftini 12 posto nego 10 posto. Jer nekoliko posto je trebalo ići za obnovljive izvore energije. Istu stvar ja sam napravio 2013.: pojeftinio sam struju za deset posto, a digao naknadu za tri posto. A što se vjetroelektrana tiče, stvari stoje ovako: Kao ministar sam preuzeo obaveze od 1200 MW za vjetroelektrane, a mandat sam završio s kvotom od 744 MW. Dakle, hrvatske građane sam spasio od plaćanja naknada za 456 MW.

Hrvatska je nedavno od MOL-a izgubila arbitražni spor u Ženevi. Kako tumačite takvu odluku?

Pravo i pravda često nisu na istoj strani. To je jedina rečenica koja može objasniti takvu odluku suda. Ovdje treba reći da smo mi bili realno prisiljeni na tu arbitražu jer je MOL prije toga pokrenuo svoju arbitražu, unatoč našoj molbi da to ne radi, a alternativa toj arbitraži bila je da RH isplati MOL-u tada oko tri, tri i pol milijarde kuna odštete zbog ugovora o plinskom biznisu. A u trenutku pokretanja naše arbitraže u Ženevi imali smo presudu hrvatskog suda da je Ivo Sanader primio mito od MOL-a. To nam je bio jedan od glavnih argumenata, a morali smo poduzeti korake za osporavanje za hrvatsku štetnih ugovora.

Pošto je arbitraža u Ženevi pokrenuta za vrijeme vlade Zorana Milanovića u kojoj ste vi bili, što se Ine tiče, resorni ministar, pitamo vas jesu li vaša administracija i tim koji je pripremao argumente RH pred spor s MOL-om, negdje pogriješili? Je li sve bilo najbolje moguće argumentirano?

Nemam osjećaj da smo u nečemu pogriješili. Mislim da je sve odrađeno profesionalno i vrlo odgovorno. Situacija je bila dosta jasna, imali smo pravomoćnu presudu i ne postoji arbitraža koja bi tome mogla oponirati. Ali ne postoji ni arbitraža koja će presuditi prije domicilnog suda. Tako da je uspjeh arbitraže dosta ovisio o pravnom statusu tog procesa u Hrvatskoj. I dalje tvrdim da je ovo dokaz da često pravo ne prati pravdu.

Tjednik Nacional je objavio da je čak i hrvatski predstavnik u arbitražnom vijeću Jakša Barbić glasao za MOL, dakle protiv RH. Kako to komentirate?

Ja tu informaciju nemam. A ne znam je li ta informacija točna ili nije, jer nisam vidio cijelu odluku arbitražnog suda. Međutim, može se očekivati je da je gospodin Barbić iskoristio sve informacije iz Hrvatske koje je imao kao dodatne argumente za raspravu unutar Vijeća. Ili to nije napravio ili ni to nije bilo dovoljno. Moramo se strpjeti još malo dok ne vidimo hoće li se hrvatska vlada žaliti na odluku i što će biti temelj žalbe. U tom trenutku će sve okolnosti biti poznate javnosti pa ćemo moći to detaljnije komentirati.

Ali kako tvrdite da je hrvatska strana dobro pripremila argumente, nije li vam čudno da hrvatski arbitar glasa protiv Hrvatske?

Ponavljam, nisam vidio cijelu odluku Arbitražnog suda tako da ne znam ni kakva su obrazloženja niti kako je tko glasao. Kao i cijela hrvatska javnost, ja sam deficitaran što se tih informacija tiče. Strpimo se još malo.

Hoćete li kao saborski zastupnik tražiti od Vlade da vam omogući uvid u cjelovitu odluku suda?

Mogao bih, ali pitanje je mogu li tako pomoći Hrvatskoj u tom sporu. Sigurno bih tako mogao pokupiti pokoji politički poen u javnosti, ali takvo kratkoročno razmišljanje nije moj način rada. U svakom slučaju, čini mi se da je najbolje pustiti da se cjelokupni proces arbitraže, uključujući i moguću žalbu, završi. A tad možemo i moramo do u detalje analizirati cijeli proces i što je u njemu dobro, a što eventualno nije učinjeno.

'Vujnovca znam 25 godina, moguće je da je njegova tvrtka imala korist od mojeg mandata'

U kakvom ste odnosu s gospodinom Pavlom Vujnovcem koji je vlasnik moćne tvrtke PPD, dakle kompanije koja vam je, široko tumačeći, bila u resoru kao ministru gospodarstva?

Poznajem ga više od 25 godina. Prije moje političke karijere družili smo se puno češće. A ta činjenica da sam ja bio ministar gospodarstva, a on vlasnik Prvog plinarskog društva izvlači se uvijek kada netko želi naštetiti mojoj političkoj karijeri ili njegovom biznisu. Fokus mojeg ministarskog rada bio je pojeftiniti plin, pojeftiniti električnu energiju i liberalizirati tržište. Sve je to obavljeno. Građani Hrvatske su u mom mandatu dobili jeftiniju struju, jeftiniji plin i jeftinije derivate. Kao ministar ja sam svoj posao obavio. Ali njegova tvrtka imala je koristi od vaše energetske politike. Moguće, ali kao i sve druge tvrtke na tom tržištu. Uostalom, on je prve ugovore realizirao i prije nego što sam ja došao u Ministarstvo gospodarstva.

HNS je predstavio model za otkup MOL-ovih dionica Ine, kao i model IPO-a HEP-a . Objasnite nam vaš model.

To moraju biti dva odvojena procesa. Ina se može i treba otkupiti puno ranije nego što se može dovršiti IPO HEP-a. Inu treba otkupiti u procesu u kojem bi sudjelovale hrvatske javne tvrtke, uključujući i HEP. Otkupljuje se s potencijalnom niske zaduženosti i kreditnog potencijala same Ine i kolateralom 44 posto dionica koje su u vlasništvu RH. HEP može sudjelovati u tom procesu iz postojećeg cash-flowa, priljeva gotovine, odnosno iz zadržane dobiti, s nekih 1,5 milijardi kuna. Taj novac ulazi u novu tvrtku, formiranu isključivo za otkup Ine, u koju ulazi još i 600 do 800 milijuna kuna od javnih tvrtki poput Janafa i Fonda za NE Krško. Tako se ukupno može skupiti i do 2,5 milijardi kuna, a procjenjuje se da bi MOL-u trebalo platiti od šest do sedam milijardi kuna. Ostatak bi se trebao financirati kreditom za koji bi kolateral, odnosno zalog, bile Inine dionice u vlasništvu RH. U svakom slučaju, u pitanju je zahtjevna poslovno-financijska operacija koju su pripremali vrhunski stručnjaci, koja je održiva i koja ne bi dugoročno povećavala javni dug. Međutim, prvi i osnovni preduvjet za ovu operaciju je jasna strategija razvoja Ine nakon otkupa, a upravo to je HNS u okviru svog modela jedini napravio.

'Našoj Vladi MOL nije želio prodati Inu'

Ali što nakon otkupa Ine? Koliko još novca treba uložiti u razvoj te tvrtke, u modernizaciju rafinerija, u nova eksploatacijska polja… da bi potom ponovno počela generirati ozbiljnu dobit?

Dva su ključna aspekta razvoja Ine. U prvoj godini od preuzimanja Ine Hrvatska mora raspisati natječaje za istraživanje ugljikovodika na području cijele zemlje i Sjevernog Jadrana. Ina bi sigurno bila jedan od favorita na tim natječajima. Tu šansu Ina treba iskoristiti za sklapanja novih partnerstava da ne mora sve sama financirati. U tim novim poslovima istraživanja i eksploatacije nafte i plina sudjelovale bi i druge kompanije. Dakle, ne govorimo o ulasku tih tvrtki u vlasništvo Ine, nego govorim o njihovoj suradnji s Inom na novim projektima istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Najveća vrijednost Ine, kao i bilo koje druge naftne kompanije, su proizvodnja i rezerve. Kada Ina dobije s parterima koncesije na poljima po čitavoj Hrvatskoj, udvostručit će se vrijednost kompanije zbog novih potencijala. Drugi segment je rafinerijski biznis. Kapacitet riječke rafinerije je tri milijuna tona, a sisačke dva milijuna tona. Rijeka mora naći partnera za pola svojih kapaciteta koji će zajedno s Inom uložiti u dovršetak modernizacije rafinerije. Takvog partnera se može naći bez problema jer je Rijeka morska rafinerija i ima tržište, a najbliže je ono slovensko. Nama bi ostalo pola kapaciteta riječke rafinerije što je dovoljno za pokrivanje jadranske Hrvatske i dijela BiH. Sisak bi tada preuzeo svu domaću proizvodnju koja je u rastu i pokriva ostatak Hrvatske, južne Mađarske i sjeverne Bosne. U Sisak bi trebalo uložiti oko 100 do 150 milijuna eura, a u Rijeku oko 300 do 320 milijuna za novo postrojenje.

Vaš recept za HEP?

Dokapitalizacija kroz proces IPO-a. Dakle, ne prodaja četvrtine tvrtke. Dokapitalizacija znači da bi svaka kuna iz IPO-a završila u HEP-u, dok bi prodaja značila da novac završava u državnom proračunu. U IPO-u bi sudjelovali građani iz svojih štednji, mirovinski fondovi, a možda i neki strani investitori. Tim novcem bi dalje razvijali HEP kroz ulaganja u nove proizvodne kapacitete i ulazak na strana tržišta.

Zašto vaša, vlada Zorana Milanovića nije otkupila Inu?

Pokušali smo, ali MOL tada nije bio zainteresiran za prodaju svog udjela u Ini. Željeli su i dalje ostati u Ini. Moja procjena je da su čekali da na vlast dođe HDZ.