Ministarstvo pravosuđa i uprave oglasilo se i odgovorilo Radovanu Dobroniću nakon što je Vrhovni sud Republike Hrvatske u priopćenju 'Pravosudni sustav pred slomom – masovni odlazak službenika' iznio podatak da je u razdoblju od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos za 870 službenika na sudovima u Hrvatskoj
U priopćenju se navodi kako navedeni podatak daje 'u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države'.
'U Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu predsjednik Vrhovnog suda na 16. stranici u tablici broj 3. navodi kako brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2022. iznosi 8.067 od kojih je 1.652 pravosudnih dužnosnika.
U izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu na stranici 18. u tablici broj 3. navodi kako je brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2021. iznosi 8.172 od kojih je 1.680 pravosudnih dužnosnika', navode iz Ministarstva proavuđa i uprave.
vezane vijesti
Iz navedenih izvješća, stoga proizlazi da je na kraju 2021. godine bilo zaposleno 6.492 službenika i namještenika na hrvatskim sudovima, a na kraju 2022. godine 6.415. 'Prema podacima iz Registra zaposlenih, na dan 30. lipanj 2023. na hrvatskim sudovima bilo je zaposleno 6.264 službenika i namještenika što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud', upozoravaju iz Ministarstva te dodaju:
'Predsjednik Vrhovnog suda navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da su u navedenom razdoblju provedeni javni natječaji na sudovima i novi službenici i namještenici. Ministarstvo pravosuđa i uprave u posljednje tri godine sudovima je dalo 2.125 suglasnosti za zapošljavanje od kojih je 220 dano tijekom 2023. godine, sukladno ovlastima iz Zakona o sudovima'.
Napominju u priopćenju da Ministarstvo pravosuđa i uprave ne provodi natječaje za zapošljavanje na sudovima, već isto provode samostalno sudovi. 'Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave', pišu iz Ministarstva.
'Izlazeći s polovičnim podacima i neobjektivnom analizom, Vrhovni sud Republike Hrvatske pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim. Takav pristup Vrhovnog suda zanemaruje činjenicu da Ustav Republike Hrvatske državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru.
Dodatno, zanemaruje činjenicu da sukladno Zakonu o sudovima Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja poslove pravosudne uprave, kao i činjenicu da se sredstva za rad sudova osiguravaju u Državnom proračunu koji se donosi sukladno propisanoj proceduri i u Hrvatskom saboru. Ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i ne razumijevanje uloge Ministarstva pravosuđa i uprave kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti', navode iz Ministarstva.
Ističu i da su 'svjesni da će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova', no pritom podsjećaju na 'obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima'.
'Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud Republike Hrvatske, nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima. Upitno je kako ovakav pristup Vrhovnog suda može pridonijeti jačanju vladavine prava i stabilnosti pravne države – koja ne obuhvaća samo sudbenu vlast', zaključuju.
