'Virus je već jako dugo među nama i zasad imamo neku konstantu i neki predvidljiv način širenja. Pojavili su se različiti sojevi, ali se nije pokazalo da se jedan virus 10 puta više širi od ostalih sojeva. Sekvenca virusa je neka konstanta i u toj sekvenci nema nekih drastičnih promjena koje bi onda omogućavale skroz neka druga svojstva virusa. To su sitne izmjene, jedna do dvije promjene mjesečno. Jednostavno, virus se možda optimizirao, bolje se prilagođava ljudskom organizmu, ali nije se to sad drastično odrazilo na širenje ili da je sad neki soj superširitelj', rekao je znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Oliver Vugrek gostujući na N1 Televiziji.

Osvrćući se na pojavu novog soja koronavirusa u Velikoj Britaniji, rekao je kako ni sami tamošnji znanstvenici još nisu sigurni širi li se taj novi soj virusa zaista brže.

'Čekaju još podataka da bi mogli dobiti neke konkretnije podatke. Ovo je neviđeno do sada - da imate soj koji ima tako velik broj promjena. Obično imate neku stopu mutacija od jedne do dvije mjesečno, a ovaj virus sadrži ih 14 koje mijenjaju i slijed proteina, odnosno proteina koje generira. Ako gledamo striktno znanstveno, koliko sam ja uspio uhvatiti ovih posljednjih dana, mislim da je Boris Johnson lansirao tu priču da se virus širi sa 70 posto većom stopom mutacije ili tako nešto - sami znanstvenici nisu izbacili takve podatke, barem ih ja nisam vidio', objašnjava Vugrek.

Rekao je kako je dosad sekvencirano oko 1600 genoma posebnog soja virusa i kako su razlike primjerice u tome što se tri mutacije odnose na spike protein koji služi za generiranje cjepiva.

'Jedna od tih mutacija modifikacija je proteina S koji nešto stabilnije veže receptor preko kojeg ulazi u ljudski organizam. Može biti da je to bolje za virus, ali može biti i lošije, jer se virus mora kad-tad odlijepiti od tog receptora da bi se širio. Može to biti čak i negativno ako se stabilnije veže za receptor. To je samo jedna od tih mutacija.

Ostale mutacije u tom spike proteinu, nagađa se, imaju neku drugu biološku značajnost i možda utječu na imuniji odgovor našeg organizma, znači da možda nešto efikasnije izbjegavaju imuni odgovor organizma. To su podaci koji nisu još sto posto znanstveno potvrđeni', rekao je Vugrek.

Osvrnuo se i na pojačano širenje virusa u pojedinim dijelovima Velike Britanije.

'Morate razlikovati širenje u kontekstu lokacije na kojoj se pojavio virus. U Britaniji su bile različite mjere na snazi, znači različite mjere lockdowna, i baš sad u dijelu jugoistočne Engleske - Kentu i Londonu - u kojem se kao proširio taj virus, postavlja se pitanje je li širenje nastalo zbog nekih različitih blažih mjera. Znači ljudi jednostavno nisu bili svjesni toga da se tamo događa neka pandemija i da su na početku neke mikropandemije, a drugo je, je li virus odgovoran za to, još nema konkretnih podataka o tome', kazao je Vugrek.

Ovaj znanstvenik kaže kako nije vrlo vjerojatno da će se novi sojevi koronavirusa odraziti na djelotvornost cjepiva.

'Cjepivo će i dalje djelovati. Za njega se koristi gotovo cijeli taj tzv. spike protein, znači služi kao antigen i naš imunološki sustav funkcionira tako da onda te stanice prepoznaju neke strane antigene i djeluju na drugi način. Znači one imaju drugi način na koji se vežu na te antigene. To je manje-više neovisno o pojedinim izmjenama na spike proteinu', rekao je.

Napominje da će cjepivo sasvim sigurno i dalje biti djelotvorno.

'Pogotovo mRNA cjepiva mogu se vrlo brzo prilagoditi na neke izmjene u samom slijedu virusa. Tako da se možete vrlo brzo prilagoditi bilo kakvoj promjeni. Pitanje je ako se cjepivo promijeni, mora li opet proći kroz regulatornu proceduru, a mRNA cjepiva su vrlo brzo prilagodljiva', kazao je.

Što se istraživanja virusa u Hrvatskoj tiče, Vugrek kaže kako je tehnologija uspostavljena i da su u tijeku natječaji.

'Očekujem da će biti omogućeno financiranje sekvenciranja virusa. U Hrvatskoj se možda radi i na drugim projektima po tom pitanju. Spremni smo i možemo se upustiti u daljnje istraživanje prema raspoloživim financijama', ističe.

Tehnologija je uspostavljena i pažljivim odabirom uzoraka vrlo brzo možemo imati uvid u epidemiološku sliku u Hrvatskoj, kazao nam je Vugrek.

Upitan je li na sjeveru Hrvatske zapravo došlo do mutacije virusa pa se on zato tako brzo proširio, odgovara: 'Nemam takvih podataka, moguće je da se dogodilo nešto slično kao u Britaniji, no to je možda jednostavno zbog mjera, ali ne uvjetovano zbog agresivnijeg virusa. Vjerujem da se ovaj soj koji je u Britaniji već proširio u Europi, a vjerujem da se već proširio i u Hrvatskoj.'