Najdugovječniji guverner ikad osvrnuo se na dobivanje povjerenja za treći mandat u Hrvatskom saboru, te kazao da se prvenstveno koncentrira na svoj posao, a ostalima prepušta da ocijene radi li ga dobro. 'Povjerenje koje sam dobio je očito ocjena da sam dobro radio svoj posao', rekao je Vujčić u Dnevniku HTV-a.

Ipak, oporba nije glasovala za novi mandat. Vujčić nije dobio povjerenje SDP-a u čijem je mandatu originalno postao guverner. 'Svatko ima pravo imati svoje mišljenje, a ja sam uvijek spreman svoje mišljenje sučeliti s nečijim, tako da je svatko imao pravo glasovati kako god hoće, a sa mnom ima isto mogućnost raspravljati o svemu što ga zanima', dodao je.

Njegov mandat obilježilo je uvođenje eura. Rekao je da je to najveći projekt u kojem je sudjelovao i 'najveća monetarna reforma u Hrvatskoj nakon osamostaljenja i uvođenja nacionalne valute'.

'Ono što smo govorili od početka kao najveće prednosti eura su se i realizirale. Znači, euro je doveo do toga da smo uklonili tečajni rizik, koji je bio najveći rizik u hrvatskom financijskom sustavu zbog toga što je Hrvatska izuzetno euroizirana zemlja bila. Tako da je praktički cijelo vrijeme HNB osiguravao kompletan ekonomski sustav, i sektor poduzeća, države i građanstva od tečajnog rizika, održavajući tečaj stabilnim. Zbog toga nismo ni mogli imati puno neovisne monetarne politike, nismo mogli koristiti tečaj kao instrument monetarne politike. Jer da smo pustili tečaj da deprecira, to bi dovelo do dužničke krize. Da smo ga pustili da aprecira značajnije, to bi ugrozilo konkurentnost domaćeg gospodarstva', pojasnio je Vujčić.

Na teze o gubitku monetarnog suvereniteta rekao je da one ne stoje. 'Mi nismo zapravo ništa izgubili, mi smo jako puno dobili', dodao je. 'Uklanjanje tečajnog rizika koje je dovelo do pada premije rizika zemlje, pada premije rizika hrvatskih poduzeća, nižih kamatnih stopa nego što bi bio slučaj da nismo ušli u eurozonu', nastavio je.

Ustvrdio je da je Hrvatska dobila sigurniju situaciju u slučaju bilo kakve krize, što se vidjelo tijekom covid krize kada je dobivena potpora Europske središnje banke. 'I kada je Hrvatska narodna banka mogla intervenirati snažno i na tržištu državnih vrijednosnih papira bez da ugrožava tečaj upravo zbog toga što smo već bili na putu prema eurozoni. I vidjeli smo to u krajnjoj liniji nakon ruske agresije na Ukrajinu kada smo isto kroz taj dio krize prošli puno lakše i bolje nego da nismo u eurozoni, napomenuo je.

Dodao je da su prednosti vidljive ako se usporedi Hrvatsku sa zemljama Europske unije koje nisu u eurozoni poput Mađarske, Češke ili Poljske u kojima se kriza jače očitovala na tečaj i kamatne stope te na stopu inflacije koja je bila viša u tim zemljama.

'Stopa inflacije u Hrvatskoj najniža u EU od zemalja centralne i istočne Europe"

Bilo je kritika da HNB nije reagirao dovoljno snažno i da se moglo učiniti više da stopa inflacije ne bude među višima u eurozoni. 'Ono što se pokazuje je da je kumulativna stopa inflacije u Hrvatskoj bila, osim Slovenije, najniža u EU od svih zemalja centralne i istočne Europe. Znači samo je Slovenija imala nižu stopu inflacije. Mi smo vodili de facto politiku Europske središnje banke jer smo bili već na kraju 2022. na putu u eurozonu i od 1.1. 2023. u eurozoni. Prema tome naša politika je bila zapravo politika ESB-a. Možete vidjeti ESB, pa tako i Hrvatska, polako spuštaju stopu inflacije prema našoj željenoj razini od dva posto', naglasio je.

'Prava potrošača smo najviše zaštitili kroz kamatne stope'

Dosta kritika javnosti vezano je za to da se nisu dovoljno štitila prava potrošača. Među ostalim, spominju se i bankarske naknade te da se prije govorilo da su one tržišna kategorija, a sada se nastoje regulirati. 'Ja bih prvo rekao da smo mi prava potrošača zaštitili prvenstveno i najviše kroz kamatne stope. Znači, politika Hrvatske narodne banke je da promovira fiksiranje kamatnih stopa na vrijeme, to smo počeli raditi još 2017./18. godine, istaknuo je.

'Zatim vezanje varijabilnih kamatnih stopa, znači onih koje se nisu fiksirale uz nacionalnu referentnu stopu umjesto Euribor, i naposljetku ograničenje u Zakonu o zaštiti potrošača o kreditiranju onih varijabilnih kamatnih stopa vezanih uz Euribor je dovelo do toga da u ovom ciklusu koji smo najavljivali da će se u jednom trenutku dogoditi, rasta snažnog kamatnih stopa, hrvatski građani praktički nisu uopće osjetili taj porast kamatnih stopa. Za razliku od velikog broja drugih zemalja u EU koji su vidjeli veliki porast kamatnih stopa', napomenuo je.

Transparentnost bankarskih naknada

Osvrnuo se i na bankarske naknade.

'Naknade nisu regulirana kategorija, naknade se određuju, većina njih tržišno, i dalje će se određivati, ali smo mi već ranije počeli uvoditi transparentnost u to područje. Prvo tako što smo ovo počeli objavljivati usporedive naknade po bankama na našoj aplikaciji, kao što objavljujemo i kamatne stope', kazao je.

'Mi smo sad tražili od banaka da naprave točnu metodologiju izračuna naknada po različitim vrstama naknade, što će omogućiti potrošačima da jasnije vide hoće li im banka naknadu dizati, zbog toga što im raste neki dio troška koji im je u metodologiji ili ne. Znači, morat će na neki način obrazlagati i opravdavati ako misle mijenjati pojedine naknade u budućnosti', naglasio je.

Izazovi i prioriteti

Glavni izazov bio je ulazak u eurozonu, kaže Vujčić, a sada je politika Europske središnje banke, dovođenje inflacije na ciljanu razinu od dva posto, i nešto što nikada ne treba zaboraviti, financijska stabilnost. 'Nemojte zaboraviti da mi u Hrvatskoj de facto već četvrtinu stoljeća imamo punu financijsku stabilnost što nikada nismo imali. Nismo imali značajniju bankarsku krizu i nastojimo je održati jer ona je jako važna i za stabilnost financija države i kućanstava i poduzeća', zaključio je guverner Vujčić.