Uvođenje eura ne bi trebalo imati nikakav značajniji utjecaj na stopu inflacije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić večeras u HTV-ovom središnjem Dnevniku.
'Uvođenje eura ne bi trebalo imati nikakav značajniji utjecaj na stopu inflacije. U svakom slučaju, puno manje nego što vidimo da druge stvari, poput rasta cijena sirovina, energenata, hrane, imaju', rekao je Vujčić za HTV.
Dodao je da iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro govore da je taj utjecaj bio obično između 0,2 i 0,4 postotna poena. 'Relativno zanemarivo u odnosu na inflaciju koja je u ovom trenutku 12 posto. Prema tome, to nije taj faktor oko kojeg u ovom trenutku trebamo biti prvenstveno zabrinuti', rekao je guverner.
vezane vijesti
-
![Direktor u HNB-u otkrio kad ćemo moći nabaviti eure i što će biti s kunama na računima građana]()
Direktor u HNB-u otkrio kad ćemo moći nabaviti eure i što će biti s kunama na računima građana
-
![Glavni ekonomist HNB-a o tečajnim potresima: Može li dolar još jačati i kako će to utjecati na euro]()
Glavni ekonomist HNB-a o tečajnim potresima: Može li dolar još jačati i kako će to utjecati na euro
-
![Dvije medijske kuće u velikom zajedničkom projektu bave se pitanjem uvođenja eura - što ono donosi Hrvatima i u čemu ćemo najviše profitirati?]()
Dvije medijske kuće u velikom zajedničkom projektu bave se pitanjem uvođenja eura - što ono donosi Hrvatima i u čemu ćemo najviše profitirati?
Hrvatska će uvesti euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023., a danas je počelo kovanje hrvatskih eurokovanica. Vujčić je rekao da će osigurati da do Nove godine imaju dovoljnu količinu kovanica i novčanica eura. Rekao je i da će osigurati da se između 15. prosinca i 15. siječnja ne naplaćuje naknada klijentima za korištenje bankomata drugih banaka.
Zaoštravanje monetarne politike
Vujčić je rekao da se sjeća i viših stopa inflacije - 1993. ona je bila 30 posto mjesečno. Međutim, u novijoj povijesti, dodao je, ovo je najviša stopa, ne samo kod nas, nego i u svijetu. 'Ono što ona zahtijeva sasvim sigurno je zaoštravanje monetarne politike, dizanje kamatnih stopa, smanjivanje bilanci središnjih banaka koje su bile izrazito ekspanzivne tijekom zadnjih kriza', poručio je Vujčić.
Rekao je i da ne treba misliti da će dizanje kamatnih stopa značajno usporavati gospodarski rast jer je srednjoročno glavni rizik za usporavanje gospodarskog rasta - visoka stopa inflacije.
Govoreći o ulozi HNB-a, Vujčić je rekao da Europska središnja banka već sada ima značajan utjecaj na monetarnu situaciju u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi. 'Mi sad postajemo sukreator monetarne politike Europske središnje banke i Hrvatska narodna banka će do 1. 1., kada ulazimo u eurozonu, sasvim sigurno imati kamatne stope iste kakve će imati Europska središnja banka 1. 1. kako ne bi došlo do promjene monetarne politike u tom trenutku', rekao je Vujčić, dodajući da HNB u ovom trenutku ima nešto više kamatne stope nego ECB, ali da očekuju da će se to do kraja godine izjednačiti.
