'Treba pomoći ljudima u ovakvoj situaciji, tu se radi o ljudima koji imaju male mirovine, kojima je minus prijeko potreban. To što banke rade nije u redu', rekao je Vujović za N1.

Upitan nudi li udruga Potrošač pravnu pomoć građanima koji imaju taj problem, Vujović je rekao da stoji teza da je minus novac banke te da HNB kaže da pravna pomoć u tom slučaju nije sukladna zakonu, za koji najavljuju izmjene.

'Sve se svodi na to koliko ljudi imaju financijsku mogućnost da riješe taj minus i da se ide u realizaciju tih kredita. Kamata od 18 posto je suluda. Kad zatražite dopušteni minus, trebate donijeti tri isplatne liste, morate biti upoznati s općim uvjetima i potpisati zahtjev, što je normalno, a ovo kad imate primjerice plaću od 5000 kuna, vama se pojavi da možete ići u minus 15 tisuća kuna. Naravno da kad se pojavi situacija da vam treba novac, vi ćete to potrošiti. Događa se krucijalna situacija - kako vam je banka to dala, onda to i ugase i prisile vas da pokrijete taj minus po njihovim uvjetima', rekao je Vujović.

Istaknuo je da u ovom slučaju postoji oblik zaštite potrošača jer nisu bili u mogućnosti pregovarati o novopostavljenim uvjetima.

'Po našem viđenju, to je apsolutno nepoštena poslovna praksa, apsolutno ima temelja i gledamo s odvjetničkim timom da se ide u kolektivne tužbe ili da se razgovara s bankama da se ide u duži period otplate ili niže kamate', rekao je Vujović te je podsjetio da cijela situacija traje od srpnja, kad su banke počele slati prve obavijesti građanima.

'I sam guverner je počeo pričati o tome i tu smo mi krenuli u analizu da vidimo što se događa. Sad je prošlo mjesec dana, bili smo u pravu, banke već šalju obavijesti, ljudi su počeli pitati što da rade. Lako je pravno tu pričati, ali ljudi moraju imati novac pokriti te minuse', rekao je Vujović.

Na pitanje postoji li podijeljena odgovornost banaka i potrošača u navedenom slučaju, Vujović je rekao da je to dosad bila rupa u zakonu.

'Zakon to nije obuhvaćao, nije obuhvaćao situaciju da će se ići u tom smjeru, da će se ići na to da se minus smanji na 1500 kuna, a ne puta tri plaće. Tu su banke postupale, nije po zakonu, nije mimo zakona, a sve pada na teret potrošača', rekao je Vujović.

Nije želio komentirati ima li odgovornosti Hrvatske narodne banke u tome.

'HNB je regulator i mora funkcionirati sukladno zakonima, a ako ta odredba nije bila u zakonu, HNB je mogao uputiti ili upozoriti građane da se to događa. HNB može jako puno, pitanje je malo volje. Banke su nepoštene, vidimo da se tu godinama svašta radi. Otvorila se Pandorina kutija i vidimo da banke sustavno rade mimo zakona', rekao je Vujović, dodavši da je uloga udruge Potrošač informirati građane o njihovim pravima.

'Problem zašto je Hrvatska zadnja na ljestvici u Europskoj uniji jest u tome što su građani preslabo informirani o svojim potrošačkim pravima. Da su poznavali svoja prava, ne bi bilo puno ovakvih upitnih stvari', rekao je Vujović.