U prvih šest mjeseci ove godine dobit kreditnih institucija iznosila je 2,6 milijardi kuna, što je za 51,3 posto više u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).
Najveću dobit u tom razdoblju imala je Zagrebačka banka, 707,5 milijuna kuna, a potom Erste banka, 511 milijuna kuna te Privredna banka Zagreb, 475,4 milijuna kuna.
HNB u svom komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvom polugodištu ove godine navodi da su pokazatelji profitabilnosti porasli u odnosu na njihovu vrijednost na kraju lanjskoga usporedivog razdoblja, pri čemu se prinos na imovinu (ROA) povećao s 0,8 posto na 1,1 posto, a prinos na kapital (ROE) s 5,6 posto na 8,1 posto.
Nadalje, ukupna imovina kreditnih institucija u prvih šest ovogodišnjih mjeseci povećala se u odnosu na kraj 2020. za 15,5 milijardi kuna ili 3,4 posto te je iznosila 478 milijardi kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod HNB-a i na dane kredite i predujmove, napomenuli su iz HNB-a.
Najveću imovinu na kraju lipnja imala je Zagrebačka banka, 127,5 milijardi kuna, pa Privredna banka Zagreb, 97 milijardi kuna te Erste banka, 79,9 milijardi.
Također, kako su naveli iz HNB-a, povećanje ukupnih kredita i predujmova za 3,2 posto (bruto iznos) i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 3,5 posto rezultiralo je daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 posto na kraju 2020. na 5,1 posto na kraju prvog polugodišta ove godine.
Na smanjenje ukupnih NPL-ova utjecalo je njihovo smanjenje kod nefinancijskih društava, zbog čega se udio NPL-ova u kreditima tom sektoru smanjio s 12,5 posto na 11,6 posto. NPL-ovi su se nastavili povećavati u portfelju kredita kućanstvima, no zahvaljujući rastu kredita i predujmova tom sektoru udio NPL-ova zadržao se na 7,1 posto, izvijestili su iz HNB-a.
Apostrofirali su da su učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u prošloj godini i nadalje vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnoga sustava. Na kraju prvoga polugodišta 2021. stopa ukupnoga kapitala bankovnoga sustava tako je iznosila 25,4 posto, a sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto.
Likvidnost bankovnoga sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini (186 posto), pri čemu su sve kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, dodali su iz HNB-a.
