'Brojka od 3,5 tisuća muznih krava, koje su od početka ove godine poslane u klaonicu, primorala me zatražiti pauzu i potaknula me zapravo progovoriti o kaotičnom stanju u govedarskom sektoru. Svjedoci smo drastičnog smanjenja obima poljoprivredne, odnosno stočarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih 20-ak godina', upozorila je Vukovac nakon 5-minutne stanke.

To je, kaže, rezultat neadekvatne agrarne politike koja nije uzimala u obzir specifičnosti hrvatskih gospodarstava, a to su maleni posjedi, starije stanovništvo i niža razina obrazovanja.

'Već se pokušalo od takvih ljudi i gospodarstava stvoriti proizvođače koji će biti konkurentni proizvođačima razvijenih zemalja koji posluju u uređenom tržišnom okruženju već desetljećima. Male proizvođače prepustilo se milosti i nemilosti tržišne utrke znajući u startu da su gubitnici. Rezultati ovakvog odnosa prema malim i srednjim poljoprivrednicima su poražavajući. Brojke su neumoljive', rekla je Vukovac.

Kao primjer je uzela pad broja proizvođača mlijeka u posljednjih nekoliko godina - brojka je, naime, pala sa 68.000 2011. godine na manje od 4000.

'Problemi koji prate hrvatsku poljoprivredu dulji niz godina ulaskom u Europsku uniju su se produbili i postaju sve veći. Između ostalog, to su tržišna nestabilnost, tehnološka zaostalost, obrazovna neusklađenost s potrebama poljoprivrede, visoka zaduženost, neadekvatna porezna i fiskalna politika, nedostatak specijaliziranih financijskih institucija, erozija i zapuštenost prirodnih zemljišnih potencijala, egzodus stanovništva iz seoskog prostora i zastrašujuća loša zemljišna politika', kaže Vukovac.

Posljedica toga je i hrvatska prehrambena ovisnost. 'Prema statističkim pokazateljima, uvozimo 58 posto više nego što proizvedemo, a žalosno je jer uvozimo osnovne životne namirnice, dakle prije svega mlijeko, meso i kruh. Sve navedeno ukazuje na ozbiljnu ugrozu suvereniteta naše zemlje ponajprije zbog naših propusta', rekla je Vukovac.

Država bi, dodaje, trebala aktivno podržati pregovaračko organiziranje malih proizvođača mlijeka. S druge strane, tvrdi Vukovac, veliki se otkupljivači mlijeka, svim sredstvima, pa čak i nedozvoljenim, protive promjeni dosadašnjeg stanja u kojemu su oni doslovce gospodari života i smrti članova obiteljskih gospodarstava koji se bave proizvodnjom mlijeka.

'Bilježimo slučajeve prijetnji proizvođačima prestankom preuzimanja mlijeka ako se priključe proizvođačkoj organizaciji. Radi se o nekoliko tvrtki koje kontroliraju 70 posto tržišta – Dukatu, Vindiji, Megleu i Belju', zaključila je Vukovac.