VUKOVAR – Po popisu stanovništva provedenom prije 10 godina, u Vukovaru živi 31.670 stanovnika. Jednostavnom matematičkom računicom dolazi se do podatka da taj grad ima 1.041 birača više od brojke koja ukazuje na ukupno stanovništvo. Budući da pravo glasa nemaju osobe mlađe od 18 godina, taj podatak dobiva na dodatnoj težini i upozorava na paradoksalnu situaciju koja se pojavljuje pred svake izbore te nužnost ažuriranja biračkih popisa. Neslužbeno, procjenjuje se kako Vukovar stvarno nema ni 25.000 stanovnika, jer su mnogi s prijavljenim vukovarskim adresama zapravo u Srbiji ili drugdje u Hrvatskoj, pa je broj spornih glasova – dramatičan.

Na problem ažuriranja biračkih popisa, ali i provedbu internog popisa stanovništva u Vukovaru, ukazivano je doslovce u svakom sazivu vukovarskoga Gradskog vijeća. Na razne adrese svih nadležnih državnih institucija uključujući i Vladu, odgovorne su osobe slale dopise upozoravajući kako 'o sudbini Vukovara odlučuju građani koji u njemu ne žive'. Sporno je, navodno, to što je po Zakonu o prebivalištu građane nemoguće brisati iz popisa birača ako oni to sami ne učine. Ipak, to je moguće učiniti po drugom zakonu – onome o biračkim popisima. Ništa se nije dogodilo.

Posljednja inicijativa za konačno utvrđivanje činjenice tko su doista Vukovarci došla je ovih dana iz HSP-a dr. Ante Starčević. Glavni tajnik stranke Pero Ćorić predlaže da se pričeka objavljivanje rezultata travanjskog popisa stanovništva, pa ako se pokaže da u Vukovaru i dalje ima znatno više birača u odnosu na broj stanovnika, uvede moratorij na te podatke i provede njihovo preispitivanje.

'Zatražit ćemo da se u razdoblju moratorija još jedanput provjeri popis stanovništva i utvrde točni podaci, jer se bojimo da će popis stanovništva u travnju dati nerealnu sliku o broju stanovnika, a time i birača u Vukovaru. Ako se popisom stanovništva utvrdi da u Vukovaru živi više od jedne trećine pripadnika srpske nacionalne manjine, Srbi bi mogli zahtijevati dvojezične natpise na ulicama, upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma te druge zakonske pogodnosti', upozorio je Ćorić. Po njegovu mišljenju, upitan je točan broj građana, a samim tim i birača srpske nacionalnosti. Tvrdi kako 'veliki broj građana srpske nacionalnosti ne živi u Vukovaru, nego je samo 'fiktivno' prijavljen na vukovarskim adresama'.

Doduše, bolji poznavatelji prilika ne smatraju da je samo broj vukovarskih Srba sporan, nego se radi i o osobama drugih nacionalnosti koje su prijavile prebivalište na neku od adresa o Vukovaru kako bi iskoristili zakonske povlastice. Navodno na nekim adresama postoji i do 40-50 prijavljenih osoba, što je karakteristično i za druge sredine u Hrvatskoj, pa je nužno konačno urediti statističke pokazatelje o broju osoba s pravom glasa.