Nakon što je većinom glasova vijećnika vukovarskoga Gradskog vijeća, krajem rujna, prihvaćen prijedlog o pristupanju promjeni Statuta grada Vukovara, na sutrašnjoj sjednici toga predstavničkog tijela trebalo bi se raspravljati o konkretnim prijedlozima za izmjenu gradskog statuta.
Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Vukovara naći će se, naime, donošenje statutarne odluke o izmjenama i dopuna statuta grada, predlagača skupine vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčevića čiji su vijećnici i inicirali izmjene statuta, vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe (SDP) te Kluba vijećnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
Skupina vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčevića predlažu dvije nove stavke u članku 2. gradskog statuta - i to stavak kojim se područje grada Vukovara proglašava mjestom posebnog pijeteta za žrtvu Domovinskog rata, te stavak kojim bi se propisalo kako su u gradu Vukovaru službeni jezik i pismo hrvatski jezik i latinično pismo.
Istim prijedlogom traži se izmjena i članka 61. Statuta grada Vukovara, koji bi glasio: "Temeljem odredbe članka 2. (…) i pozivom na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, područje grada Vukovara se u cijelosti izuzima od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te od članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina".
Gradonačelnik Željko Sabo u izmjenama gradskog statuta, koje će predložiti Gradskom vijeću, također predlaže da se u statut ugradi članak kojim će se jasno dati do znanja kako je "u gradu Vukovaru u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo".
Sabo ujedno predlaže izmjene stavka 3. članka 61., sukladno kojima se "na području Grada Vukovara dvojezičnost ostvaruje: 1. u radu tijela Grada u samoupravnom djelokrugu, 2. u postupku pred upravnim tijelima Grada.“
Iza stavka 3. toga članka dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase: „Gradskim vijećnicima se osigurava pravo na dvojezično dostavljanje poziva za sjednicu Gradskog vijeća, te pravo na upućivanje akata (podnesaka i dopisa) prema tijelima Grada. Grad će osigurati pravo građanima da im se dvojezično, na njihov zahtjev: 1. izdaju javne isprave, 2. tiskaju obrasci koji se koriste u službene svrhe.“
Klub vijećnika Samostalne demokratske srpske stranke, pak, predlaže da se izmjenama statuta propiše kako su na području Grada Vukovara u ravnopravnoj službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te srpski jezik i ćirlično pismo.
U članku 61., prema prijedlogu kluba SDSS-a, dodaje se niz novih stavaka kojima se osigurava primjena dvojezičnosti u Gradu Vukovaru te se tako predlaže da se, osim primjene dvojezičnosti u djelokrugu rada Gradskog vijeća, gradonačelnika, upravnih tijela grada te u postupku pred tijelima državne uprave, sudbenim tijelima, državnim odvjetništvima i pravobraniteljstvima prvog stupnja, dvojezičnim pismom ispišu i prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, nazivi ulicama i trgova te geografskih mjesta i lokaliteta na području grada.
U SDSS-u smatraju kako su se objavom rezultat popisa stanovništav iz 2011. godine stekli uvjeti da se na području Grada Vukovara primjene odredbe Ustavnog zakona o pravim nacionalnih manjina.
Statut grada Vukovara zadnji puta je mijenjan 2009. godine, kada je u članak 61. statuta unesen često spominjani i osporavani stavak 3. koji glasi: "U skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ovoga Statuta, pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu, te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara."
Od 29 vijećnika u tadašnjem vukovarskom Gradskom vijeću za uvođenje dvojezičnosti glasovali su vijećnici HDZ-a i tadašnjeg HSP-a te SDSS-a, dok je SDP bio protiv. Vetom na Statut Grada uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru tada je onemogućio tadašnji i sadašnji vukovarski gradonačelnik Sabo.
