Zdravstveno tijelo sa sjedištem u Ženevi često je upozoravalo na razne programe spašavanja ljudskih života na koje je posljednjih mjeseci utjecala pandemija te je zdravstvenim vlastima skretalo pozornost na taj problem, kao i na ublažavanje posljedica, no ovo su prvi podaci WHO-a o razmjerima poremećaja.

"Ujecaj pandemije covida-19 na osnovne zdravstvene usluge izaziva veliku zabrinutost", stoji u studiji te se dodaje da bi "velika zdravstvena postignuća iz zadnjih dvaju desetljeća mogla biti 'izbrisana' u kratkome razdoblju".

Istraživanje uključuje podatke prikupljene od svibnja do srpnja u više od 100 zemalja.

Među najugroženijim uslugama su programi rutinskog cijepljenja - oko 70 posto, programi planiranja obitelji - 68 posto te dijagnosticiranje i liječenje raznih oblika raka - 55 posto, dok je rad hitnih službi bio ugrožen i poremećen u gotovo četvrtini ispitivanjem obuhvaćenih zemalja.

Studija pokazuje da je područje istočnog Sredozemlja, koje uključuje Afganistan, Siriju i Jemen, najsnažnije pogođeno, slijede afričko i područje jugoistočne Azije, a američki kontinent nije bio dio studije.

Od prvih uočenih slučajeva pojave covida-19 u prosincu prošle godine, pretpostavlja se da je virus usmrtio gotovo 850.000 ljudi. Znanstvenici misle da se zbog smanjenja količine uobičajenih zdravstvenih usluga u nekim područjima povećao i broj smrtnih slučajeva koji nisu povezani s covidom.

U istraživanju WHO-a stoji kako je "opravdano pretpostaviti da bi čak i umjeren poremećaj u osnovnim zdravstvenim uslugama u kratkome do srednjem i dugoročnom razdoblju mogao rezultirati povećanim obolijevanjem i smrtnošću od uzroka koji nisu povezani s covidom-19.

WHO upozorava i na to da bi se poremećaj mogao osjetiti i nakon završetka pandemije. "Posljedice bi se mogle osjetiti i nakon završetka pandemije, jer bi u nastojanju da pokušaju nadoknaditi svoje usluge, države mogle ustanoviti da su im resursi preopterećeni."