Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF izvijestila je u ponedjeljak da prvi put ima dokaze o stvarnim razmjerima krivolova i ilegalne trgovine mesom i kavijarom divljih kečiga u donjem toku Dunava, gdje je jedno od posljednjih mjesta na planetu za tu ugroženu vrstu
To istraživanje WWF-a pokazalo je da je skoro trećina prikupljenih uzoraka proizvoda vezanih za kečigu ilegalno, a vlasti su, kažu, zabilježile čak 214 povezanih slučajeva krivolova u donjem toku Dunava.
Dunav je jedno od posljednjih mjesta na planetu gdje ugrožene kečige uopće mogu preživjeti i još se razmnožavati.
U WWF-u ističu da se ilegalni ribolov i trgovina često navode kao značajne prijetnje mnogim populacijama jesetri širom svijeta, ali da službeni podaci dosad nisu bili dostupni.
vezane vijesti
Tvrde i da su, temeljem podataka iz istraživanja, neodržive aktivnosti prisutne na regionalnoj razini i u prilično ozbiljnim razmjerima. Dodaju da je jedinstvena metodologija istraživanja kombinirala službene podatke o ilegalnim ribolovnim aktivnostima koje su zabilježile nadležne institucije, kao i rezultate opsežnog istraživanja tržišta i forenzičkih analiza uzoraka mesa i kavijara u razdoblju između listopada 2016. i srpnja 2020.
Uzorci su prikupljeni u donjem toku Dunava i u sjeverozapadnoj regiji Crnog mora, gdje populacije kečiga dijele zajedničke migracijske rute. U ispitivanju je obuhvaćen čitav trgovinski lanac.
DNA analiza, kao i ispitivanje radioaktivnim izotopima pokazalo je da od 145 testiranih uzoraka, 19 posto dolazi od kečiga iz divljine, dok se 17 uzoraka kavijara prodavalo bez poštivanja CITES propisa, koji se odnose na obavezno označavanje CITES etiketom, kao i navođenje ispravne šifre za vrstu i zemlju podrijetla. Dokazano je i da su dobavljači tijekom ispitivanja pružali lažne ili obmanjujuće informacije.
U WWF-u kažu da iako su lov i trgovina divljim kečigama u Dunavu bile zabranjene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini tijekom razdoblja ispitivanja, a u Srbiji je postojala zabrana izlova kečige veličine ispod 40 centimetara. No, do kraja 2018. je unatoč tome zabilježeno 214 slučajeva krivolova što jasno ukazuje na kontinuirano kršenje zakona i propisa koji bi trebali štititi tu vrstu. U Hrvatskoj je, kažu u WWF-u, lov na kečige i dalje dozvoljen.
"Opstanak visoko ugroženih divljih kečiga u Srednjoj i Istočnoj Europi ovisi o kontinuiranim i velikim naporima kako bi se smanjila opasnost od njihove ilegalne trgovine", poručuju iz WWF-a.
