Slovenski ministar prometa Zvone Černač najavio je prošlog tjedna da će vlada izmjenama zakona o prekršajima na jesen uvesti sistem po kojemu bi prometni prekršitelji s višim primanjima plaćali višu kaznu, koja bi im se odredila s obzirom na imovinsko stanje.

Neki smatraju da je riječ o uravnilovci i populizmu jer kazna za prometne prekršaje mora biti proporcionalna samo stupnju opasnosti za druge koju uzrokuje sudionik u prometu, a mišljenja ustavnih pravnika o predloženom sistemu su proturječna, piše poslovni dnevnik 'Finance'.

Predsjednik slovenskog ustavnog suda Ernest Petrič uskratio je 'Financama' svoj komentar vladina prijedloga, s obzirom na to da bi on lako mogao doći na razmatranje ustavnim sucima, a dva su bivša ustavna suca za list dali sasvim oprečnu ocjenu o mogućoj 'individualizaciji' kazni za prometne prekršaje prema imovinskom stanju prekršitelja.

Bivši ustavni sudac Mitja Deisinger izjavio je za 'Finance' da se prema kaznenom zakoniku novčana kazna određuje srazmjerno vrijednosti dnevne zarade koju sud odredi prema imovinskim prilikama počinitelja, uvažavajući njegove prosječne troškove i obveze, pa bi se isto načelo moglo primijeniti i kod određivanja prekršajnih kazni.

Sasvim suprotan stav o određivanju prometnih kazni prema dubini džepa iznio je bivši ustavni sudac Tone Jerovšek, koji taj prijedlog smatra apsurdnim i ustavno neodrživim.

'S pravnog gledišta, uvođenje takvog sistema bilo bi nemoguće jer je riječ o prekršaju s niskim stupnjem ugroze, a ne o kaznenom djelu', rekao je Jerovšek za 'Finance'.

'Tu se globa određuje s obzirom na stupanj prekršaja, a nikako prema osobnom statusu i imovinskom stanju prekršitelja', rekao je Jerovšek, dodajući da bi novo rješenje kroz individualizaciju kazne prema materijalnom stanju za njega bilo 'izvan svake pameti', premda se predlagači pozivaju na slična rješenja koja navodno postoje u Švicarskoj i nekim skandinavskim zemljama.