'Gradit ćete još jednu zagrebačku obilaznicu, dok ona splitska, inače uvjerljivo najzagušenija prometnica u državi, već godinama čeka dovršetak. Još jednom vas pozivamo da razmotrite svoje nedavne odluke kojima je zaustavljena gradnja brze ceste Trogir - Omiš', stoji u internetskoj peticiji koju je u samo nekoliko dana potpisalo tisuću i pol građana
Zbog prometnog kaosa koji vlada u aglomeraciji s oko 400 tisuća stanovnika Splićani polako već gube strpljenje, pa je za kraj ovog tjedna najavljeno direktno obraćanje Vladi i ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću, koji se od početka mandata još uvijek nije izjasnio o problemima drugog najvećeg grada u državi.
Splitska obilaznica, odnosno šezdesetak kilometara dug potez između Trogira, Kaštela, Solina, Splita i Omiša, po službenim mjerenjima Hrvatskih cesta uvjerljivo je najopterećenija prometnica u Hrvatskoj: kroz Stobreč dnevno prolazi točno 51.476 vozila (ljeti gotovo 60 tisuća), a kroz Solin 41.807 (ljeti 50 tisuća). Problematičan je pristup splitskom aerodromu, goleme teškoće imaju i turistički radnici s Makarske rivijere, a i ovog ljeta redovito se bilježe gužve i kolone od desetak kilometara. U špici sezone brže je i jednostavnije putovati između Zagreba i Splita nego od Omiša ili Makarske do splitske zračne luke u Kaštelima.
Po projektu starom gotovo dva desetljeća postojeću magistralu planiralo se proširiti na četiri traka, no u međuvremenu je od obilaznice ona praktički postala gradska prometnica. U posljednjih desetak godina izgrađena su tek četiri kilometra, a prometni stručnjaci i na njih imaju goleme primjedbe jer se očito štedjelo: na dionici koja je zbog stotinu poginulih u posljednjih deset godina proglašena najsmrtonosnijom nisu se gradila križanja u dvije razine, pa se niz stradavanja pješaka nastavio.
Bivši premijer Ivo Sanader još 2005. godine najavio je potpuni dovršetak obilaznice do 2008. godine, no u međuvremenu je novac (pa i namjenski kredit Svjetske banke od 60 milijuna eura) preusmjeren na obilaznicu Rijeke. A ona je, upozorava se u internetskoj peticiji Vladi, gotovo upola manje prometna od poteza Trogir - Omiš.
'Borimo se s vjetrenjačama, ali najgore je ne boriti se. Što nas je više, glasniji smo i dalje se čuje', kazala nam je pokretačica peticije Marijana Puljak, inače vrlo angažirana predsjednica splitskog gradskog kotara Žnjan - Pazdigrad. Podršku inicijativi zasad daje tek splitski HSLS, stranka koja na svakoj konferenciji za novinare spominje i problem obilaznice, dok su ostali lokalni političari blaženo nezainteresirani: HDZ-ovci šute jer u osam godina mandata nisu napravili gotovo ništa, SDP-ovci se ne žele zamjeriti kolegama iz Vlade, a Keruma i njegovih ionako nema ni čuti ni vidjeti. Treba zabilježiti da je Split jedini veći grad koji nema ni pristojan pristup autocesti - brza cesta između Solina i Klisa, naime, također se gradi puna dva desetljeća.
U Hrvatskim cestama, tvrtki koja je ove godine izbjegla svoju zakonsku obvezu i nije izradila plan građenja za iduće četiri godine, tvrde da će se i idućih tjedan ili dva barem nastaviti radovi koji beskrajno traju već tri godine, te da će se 'u dogledno vrijeme' otvoriti manja dionica između Kaštel Staroga i Planoga kod Trogira.
Radi se i na manjem potezu istočno od Omiša, gdje je zabilježen jedan od većih apsurda: potrošeno je 326 milijuna kuna na dionicu i most duljine 2,8 kilometara koji ne vode nikamo jer je bila zaustavljena gradnja mosta preko rijeke Cetine. Sada se panično pokušava pronaći način kako ovu cestu spojiti s lokalnim prometnicama u zaleđu, pa barem nešto improvizirati.
'Dobili smo očitovanje tvrtke Konstruktor koja je izašla iz blokade i kroz idući tjedan očekujemo da nam dostave dinamiku radova za sve dionice na kojima su bili angažirani. Ostale dionice tek treba ugovoriti, za njih treba pronaći sredstva. Nadamo se da ćemo to uspjeti pomoću Europske investicijske banke', kazano nam je u Hrvatskim cestama.
Novaca, izgleda, zaista nema, pa ni za najprioritetnije investicije.
