'Jedino što Hrvatska može pružiti mladim ljudima je otvaranje radnih mjesta. Za građevinarstvo nema posla, a tako je i za neke druge struke. Otvaramo radna mjesta, zapošljavaju se mladi ljudi, ove godine je posao našlo 220.000 ljudi, ali sedmogodišnja kriza je učinila svoje. Istodobno smo izgubili 200.000 radnih mjesta. Koja je to industrija koja će se razvijati u Hrvatskoj? Problem koji Hrvatska ima je i neusklađenost obrazovnog sustava i potreba zapošljavanja', rekao Mrsić.

Osim njega, u 'Otvorenom' su odgovore na pitanje kako zaustaviti odlazak najboljih i tko je sve kriv za visoku nezaposlenost onih koji ostaju, uz voditelja Domagoja Novokmeta, potražili predsjednik HDZ-ova odbora za financije Tomislav Čorić, demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Nenad Pokos i član Uprave tvrtke Selectio Aleksandar Zemunić.

'O punoj zaposlenosti u Hrvatskoj možemo samo sanjati. Hrvatska je zemlja s jednom od najviših stopa nezaposlenosti. Trebaju se pokrenuti investicije te morate imati adekvatan ekonomski model i politiku. Hrvatska u ovom trenutku nema ekonomsku politiku', kazao je Čorić.

'Prvi veliki iseljenički val bio je onaj poslije Drugog svjetskog rata. Drugi je bio početkom 90-ih i nemamo podataka o tome koliko ih se vratilo, ali riječ je o manjem broju ljudi. Ljudi se neće vratiti jer se nemaju gdje zaposliti. Nema strategije da se spriječi odlazak mladih ljudi. Ovo što se događa u zadnjih godinu i pol treći je val koji se nije trebao dogoditi u tolikom broju', smatra Pokos.

Godine 2006. dobili smo nacionalni populacijski program. Veoma malo toga se ostvarilo, a uvijek su u pitanju financije. Prošle godine je trebala biti donesena obiteljska politika, a ja sam u radnoj skupini. Nismo se sastali od prošlog proljeća - od 2013. Na europskoj burzi poslova Euresu je 6.000 životopisa stanovnika Hrvatske koji apliciraju za posao u EU i spremni su otići iz Hrvatske.

'Šteta je golema, jer visoko obrazovanje je jako skupo, a onda mladi čovjek ode u drugu zemlju. Također, stanovništvo stari, premalo je novorođenih, a posljedice će se jako osjetiti oko 2030', dodao je. Nije se složio s podacima koje je iznio ministar Mrsić. Rekao je da su podaci o iseljavanju u 2013. podaci MUP-a i da je točan broj 15.262, no to su ljudi koji su izgubili prebivalište u RH. 'Od toga otpada oko 4000 na odlazak u Srbiju i 4000 u BiH, a nema podataka o iseljavanju u EU i drugdje. Poslije Drugog svjetskog rata odlazili su neobrazovani, početkom 90-ih obrazovaniji, a sada odlaze najobrazovaniji. To će naš dugoročno jako destabilizirati', uvjeren je Pokos.

Također je govorio i o problemu onih koji ne žele otići. Imamo 500 poslijedoktoranada koji su zaposleni na fakultetima i institutima, a imaju 10-godišnji rok da doktoriraju i da se stalno zaposle. Kako nema zapošljavanja u javnoj službi, čekaju da netko ode u mirovinu, a rok uskoro istječe. Imat ćemo 500 doktora znanosti za koje je na snazi zabrana zapošljavanja. Za njih u jednom trenutku istekom ugovora neće biti posla i što im drugo preostaje nego da odu, rekao je.

Ministar rada dodao je da ti ljudi moraju ostati u sustavu. 'Oni su ti koji trebaju nositi znanost u Hrvatskoj. Naći ćemo rješenje s ministrom obrazovanja Vedranom Mornarom tako da oni ostanu', obećao je Mrsić.

'Mladi ljudi su nespremni za tržište rada i prvi posao. Tu se treba puno napraviti. Treba ih potaknuti da o svojoj karijeri razmišljaju puno ranije', smatra Zemunić. U Njemačkoj je česta dualnost u školovanju te njihovi učenici dio vremena provode na nastavi, a dosta vremena provode na praksi. Kod nas toga nema pa mladima nedostaju praktične vještine i iskustva. Nitko ih ne potiče da razmišljaju o svojem školovanju. Sustav obrazovanja ne oblikuje ljude da budu spremni nakon fakulteta za svoj posao u struci', rekao je Zemunić.

Na kraju emisije ministar Mrsić rekao je da su za iduću godinu planirana tri pravca zapošljavanja mladih: samozapošljavanje, rad bez zasnivanja radnog odnosa (plaća im je dosad bila 1600 kuna, a sada 2400 kuna), a poslodavci koji mladom čovjeku do 30 godina daju ugovor na neodređeno vrijeme plaćat će davanja manja za 2,2 posto tijekom pet godina.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje