Kijev je od početka ove godine započeo s masovnim operativnim raspoređivanjem svojih novih autohtonih dronova kamikaza Ljutji, kojima izvode precizne udare duboko u Rusiji. Prema podacima obje zaraćene strane, te su letjelice dosad onesposobile više od desetak visokovrijednih ruskih industrijskih dobara, uključujući rafinerije, skladišta nafte i plina te tvornice u radijusu od 800 kilometara od ukrajinske granice.

Između ostalog, dronovi Ljutji zaslužni su za precizan napad na rafineriju nafte Rjazan, koja se nalazi oko 450 kilometara od granice s Ukrajinom, ali i metaluršku tvornicu u Lipetsku, prema ukrajinskim obavještajnim službama jedan od ključnih vojno-industrijskih kompleksa agresora, čime je prekinuta opskrba pojedinim vrstama čelika. Također, Žestoki su uništili tvornicu Jakovljev u Dzeržinsku u Nižnjenovgorodskoj oblasti, u kojoj se proizvode eksplozivni materijali za rusko streljivo.

Ukrajinske službe izvijestile su da je nekoliko desetaka Žestokih početkom ožujka ove godine napalo više ruskih gradova, a među metama bila je i tvrtka Berijev u Taganrogu jer proizvodi amfibijski avion Be-200, avion za rano radarsko upozorenje A-50E i leteći zračni radar A-100 Premier, modificiranu inačicu A-50. No u slučaju napada na pogone Berijeva ruska je protuzračna obrana bila efikasnija te je oborila jedan dron, što je Moskvi omogućilo uvid u njega.

Rusi su se pohvalili 'lovinom' i nakon obaranja pokazali olupinu drona Ljutji te dali javnosti odgovore na pitanja o dosad nepoznatom dizajnu i bojnoj glavi. No Moskva je objavljujući njegovu fotografiju postavila određene dijelove drona u pogrešnom redoslijedu, što su potvrdili i Ukrajinci, a dosad su krili podatke o tom proizvodu tvrtke Ukroboronprom. Primjerice, motor drona je u toj demonstraciji trebao biti smješten u repnom dijelu, a ne naprijed, kako su to Rusi sugerirali.

Njemački avionski motor od 5000 dolara

Detaljnom analizom srušenog drona utvrđeno je da se radi o bespilotnom niskokrilcu raspona krila od 6,7 metara i duljine od 4,4 metra. Na temelju mjerenja pretpostavlja se da Ljutji ima maksimalnu težinu uzlijetanja između 250 i 300 kilograma te da je njegova aerodinamika optimizirana za veći domet. Njegova pak potisna konfiguracija uključuje benzinski klipni motor s trokrakim propelerom ugrađenim u stražnji dio trupa, a ta raspodjela težine vjerojatno dopušta bojnu glavu težine 75 kilograma u nosu. Također, ima fiksno podvozje za polijetanje i slijetanje s uređenih pista ili travnjaka.

Smatra se da elegantan aerodinamični trup pomaže u povećanju doleta, a zanimljivo je to da je ispod nosa Žestokog postavljena i Pitotova cijev za mjerenje brzine i visine, kakvu koriste i borbeni avioni. Utvrđeno je i da je kompozitni trup sastavljen od stakloplastike, epoksidne smole, metalne mreže i drvenih dijelova radi krutosti.

Objavljene fotografije olupine motora ukrajinskog drona ukazuju na to da ima sličnu konstrukciju s njemačkim avionskim motorom Hirth F-23 od 50 konjskih snaga, za koji se procjenjuje da stoji oko 5000 dolara. Prema ruskim izvorima, čelično kućište bojne glave s debelim stijenkama teži otprilike 50 kilograma, što je za 25 kilograma manje od težine koju naznačuje ukrajinski proizvođač.

Na vanjskoj opni bojne glave mogu se zamijetiti i svojevrsne oštrice sugerirajući pojačanu prisilnu fragmentaciju preko probojnog naboja. Vjeruje se da oštrice ukazuju na namjeru nanošenja rasprostranjene fragmentacijske štete, idealne za uništavanje strojeva i ubijanje žive sile na otvorenom. Vidljivi prstenovi za pričvršćivanje pak upućuju na to da se bojna glava kranom utovaruje u nosni dio drona neposredno prije lansiranja, a što implicira modularni dizajn.

Imun na rusko elektroničko ratovanje

Ocjenjuje se i da modularni dizajn platforme drona omogućuje njezino rastavljanje radi lakšeg transporta i logistike. Uz to, njegova relativno kompaktna veličina, kada se rastavi, dopušta lansiranje s improviziranih uzletišta. Ova operativna fleksibilnost povećava mu sposobnost preživljavanja i komplicira ruske protumjere.

Tim efikasnim dronovima pozabavio se i američki CNN analizirajući njihove značajke, posebice poboljšano inercijalno navođenje potpomognuto satelitskim signalima. Valja reći da su se sve prethodne ukrajinske udarne bespilotne letjelice oslanjale isključivo na ovaj tradicionalni sustav osjetljiv na ometanje i navigacijsko odstupanje.

Televizijska kuća tvrdi da se Ljutji navodi na cilj s velikom preciznošću zahvaljujući strojnom vidu, odnosno integriranom sustavu umjetne inteligencije koji mu omogućuje da tijekom leta izbjegava prepreke. 'Svaki zrakoplov ima računalo sa satelitskim podacima i podacima o terenu. Letovi su unaprijed određeni s našim saveznicima, a dronovi slijede plan leta kako bi nam omogućili gađanje ciljeva s metarskom preciznošću', kazao je ukrajinski izvor za CNN.

Drugim riječima, Ljutji može prilagoditi smjer leta u stvarnom vremenu, uspoređujući objekte koje vidi s kartom pohranjenom u računalu. Na isti način pronalazi i pogađa željeni objekt, a uvođenje sofisticiranog sustava navođenja i točnosti udara unutar nekoliko metara potvrđuje i snimka napada na kojoj dron određuje ne samo tlocrtne koordinate rafinerije nafte, već odabire i najprikladniju visinu za izbacivanje bojne glave. Ugrađena umjetna inteligencija također čini Ljutji potpuno imunim na ruske sustave elektroničkog ratovanja, a koji mogu lažirati GPS signale i tako izbaciti dronove s kursa.