Svetu misu u nedjelju je u mjestu Briševu predvodio biskup banjolučki Franjo Komarica, a prethodno su položeni vijenci te su zapaljene svijeće za žrtve zločina koji je počinjen 24. i 25. srpnja 1992. u ovome malome mjestu smještenom između Prijedora i Sanskog Mosta.

Na misi se okupilo oko 200 prognanih Hrvata, a obilježavanju briševačke tragedije nazočio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić.

Nakon rata u Briševo se nije vratio nitko od oko 400 Hrvata koliko ih je živjelo prije rata u ovome mjestu, a obnovljeno je tek nekoliko kuća.

"Briševo je najstradalije mjesto u BiH u kojemu je u jednome danu ubijeno 67 Hrvata. Za taj zločin još nitko nije odgovarao iako svi znaju tko je počinio te zločine. Sve su to bili civili", rekao je tamošnji župnik, velečasni Ljevak, pozivajući da se konačno rasvijetle ti zločini koje su počinile srpske snage prije 29 godina. 

Po njegovim riječima najviše boli što je ovo 'izbrisano selo' zaboravljeno od vlasti, a niti su procesuirani odgovorni.

"To je strašno. Ti ljudi i taj zločin je zanemaren. Ne postoji sluha da se rasvijetli istina o stradanju tih ljudi niti da im se makar iskaže pijetet bilo da su lokalne, entitetske ili državne vlasti“, dodao je velečasni Ljevak.

U napadu na hrvatsko selo Briševo kojega su 24. i 25. srpnja 1992. izveli pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske zvjerski je ubijeno 67 Hrvata. To je najmasovniji zločin počinjen nad Hrvatima u BiH u posljednjem ratu.

Smaknute su čitave obitelji Briševa, a dosad nitko nije procesuiran za ovaj zločin.