Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu organizatori su u striptiz klubu Sapphire za noćnu zabavu sudionika i predstavnika medija angažirali dvije plesačice na štangi, pristigle ravno iz Londona. Sedam noći striperice su se okretale oko motke, dok su im posjetitelji uz seksi glazbu 'drpali' noge i u štiklama ostavljali dolare.

Takvi su prizori uobičajeni u gradu (uglavnom) muške zabave kakav je Las Vegas, ali nije uobičajeno to da ih erotski draškaju robotice s nadzornom kamerom umjesto glave, plastičnim udovima i pokretima na daljinsko upravljanje, djelo britanskog umjetnika robotičara Gilesa Walkera.

Naravno, mehaničke su plesačice izazvale burne reakcije, više nego mnogi izlošci 173.000 izlagača na sajmu. Jedni su to doživjeli kao ukorijenjen seksizam i dokaz da kultura mačo bratstva živi i u futurističkoj tehnologiji, drugi su u seksroboticama iščitali otuđenost i strah od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije, dok sam autor kaže da je plesačice s nadzornim kamerama umjesto glave kreirao još 2008. kao politički komentar na sve veće nadziranje i kontrolu društva u kojemu pojedinac ima sve manje privatnosti i slobode.

U sjeni robotdama ostali su roboti namijenjeni 'pametnoj budućnosti', kao što su oni za sve vrste usamljenosti namijenjeni djeci i starcima (u Ontariju se ispituju roboti za usamljene i štićenike staračkih domova) ili pomagala u kućanstvu koja će biti pametnija i pamtiti bolje od nas.

Zbog invazije robota i umjetne inteligencije svijet je na brzom putu ka gubitku milijuna radnih mjesta, izjavljuje šefica Svjetske banke Kristalina Georgieva. Kao najjača europska ekonomija, Njemačka je u posljednjih 20 godina učetverostručila korištenje industrijskih robota, pa nema razloga da to u budućnosti ne čini još brže, ne samo u industriji. Stručnjaci s Oxforda predviđaju da će 50 posto svih radnih mjesta u Velikoj Britaniji biti zamijenjeno robotima, a 35 posto njih će biti automatizirano u naredna dva desetljeća.

Roboti za javni sektor

Boston Consulting Group predviđa da će do 2025. četvrtinu radnih mjesta u SAD-u zamijeniti pametni softver, a BBC prenosi mišljenje londonskog think-tanka Reform da bi u narednih nekoliko godina 250.000 zaposlenika u britanskom javnom sektoru i administraciji moglo biti zamijenjeno robotima, čime bi se uštedjele blizu četiri milijarde funti godišnje i unaprijedila učinkovitost.

Magazin Computer Business Review donosi listu od pet zanimanja koja će roboti ugroziti u najskorijoj budućnosti. To su liječnici, policajci, bankari, poštari i vatrogasci. Roboti će brže i točnije postavljati dijagnozu nego ljudi uz pomoć tradicionalnih laboratorija. U Velikoj Britaniji znanstvenici kreiraju najmanji kirurški robot na svijetu koji treba uvesti revoluciju u operacijskim salama, a u budućnosti bi nanoroboti trebali prenositi lijekove u ljudsku stanicu.

U Dubaiju rade na instaliranju patrolnih robopolicajaca u trgovačkim centrima i turističkim okupljalištima, preko kojih se mogu prijaviti kaznena djela, plaćati kazne i stupiti u kontakt s policijskom postajom.

I Uber ih testira

Nordijska banka Nordea koristi umjetnu inteligenciju za ubrzavanje korisničkih usluga vezanih uz zajmove, a roboti mogu brže, točnije i učinkovitije od bankovnih službenika skupljati i analizirati podatke. Korištenjem dronova klasične poštanske usluge odlaze u povijest, a robovatrogasci će biti brži, učinkovitiji i ljudi se neće kao danas izlagati pogibelji.

U švedskom rudniku New Boliden roboti marširaju na rad u jamu, na američkim farmama milijun robota bere jabuke i sadi salatu, a na njemačkim muzu krave. Šest godina nakon havarije u Fukushimi japanski su roboti prije dva mjeseca ušli u radioaktivne reaktore. Podzemnom željeznicom upravljat će roboti, roboti će umjesto ljudi krenuti u svemirska istraživanja dalja od Mjeseca, ulaze u školske učionice, vozit će automobile. Na ulicama velikih gradova predviđaju se taksiji s robovozačima - Uber ih testira i prvi bi se trebali pojaviti u Singapuru u sljedećih 10 godina.

Što će naš pomagač i naš neprijatelj robot značiti za našu budućnost, što će nam preostati kada nam otme poslove koje smo do sada obavljali? Obavljat ćemo neke druge, a koji će to biti, ovisi o tome koliko smo spremni učiti nešto novo, prema onoj pisca i futurista Alvina Tofflera: 'Nepismeni 21. stoljeća neće biti oni koji ne znaju čitati i pisati, nego oni koji ne mogu učiti, ne mogu zaboraviti staro naučeno i ne mogu učiti novo.'

Problem nije manjak radnih mjesta, nego manjak ljudi s pravim vještinama i znanjem

Promjene su toliko brze da svi zaposleni bez stalnog i brzog učenja ulaze u rizičnu grupu zaglavljenih na najnižoj razini globalne konkurencije, riskirajući gubitak posla zbog automatizacije, baš kao što se to dogodilo plavim ovratnicima u razdoblju od 2000. do 2010. godine, kada su roboti u razvijenim zemljama zamijenili 85 posto proizvodnih radnih mjesta.

Problem, kažu stručnjaci, nije manjak radnih mjesta, nego manjak ljudi s pravim vještinama i znanjem za novi tip poslova. Drugim riječima u novoj ekonomiji znanja, u koju ulazimo, znanje je nova valuta. Prema tzv. Moravečkom paradoksu (nazvanom prema AI stručnjaku Hansu Moravcu), robot složene stvari obavlja lako, a lagane teško, što znači da će u šahu lako pobijediti svjetskog prvaka, ali će teško precizno obrisati prašinu sa šahovske ploče.

Doktori roboti ulijevaju povjerenje

Ako je tako, raslojit ćemo se na usku grupu najinventivnijih, najspretnijih, najobrazovanijih, pa prema tome i najbolje plaćenih, te široku bazu nisko plaćenih 'brisača šahovske ploče', dok će srednja klasa ispariti. Sada se već pokazuje da su uvođenjem robota menadžerima i znanstvenicima primanja povišena, a onima sa srednjim kvalifikacijama - smanjena.

Nedavno britansko ispitivanje pokazalo je da bi dobra četvrtina njihovih građana imala više povjerenja u robota pri operaciji srca, nego u čovjeka. Svaki četvrti je pak mišljenja da bi roboti bili puno bolji političari jer oni misle logično i ne može ih se korumpirati. Za liječnike nema brige, ali ako politiku jednoga dana doista preuzmu roboti, što će preostati političarima? Da kroje zakone, koje će roboti istog trena proglasiti – glupima.