Vlada Zorana Milanovića ipak je odlučila u aktualne ustavne promjene uvrstiti i one kojima bi se ojačao značaj državnog referenduma i kojim bi se spriječilo održavanje referenduma kojima se krše ljudska i manjinska prava, piše Jutarnji list. Da bi državni referendum bio uspješan, ubuduće će ga morati potvrditi 50 posto plus jedan birač
Jutarnji list ističe kako je premijer Zoran Milanović krenuo u tajne konzultacije kako bi odgovorio na pritiske koji posljednjih mjeseci stižu s desnice, iz braniteljskih udruga i Katoličke crkve, koji osporavaju upotrebu ćirilice i prijete referendumom kojim bi se ukinuo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, dakle, jedan od najvažnijih zakonskih propisa kojima se reguliraju manjinska prava i bez kojega Hrvatska, gotovo izvjesno, ne bi bila primljena u Europsku uniju.
Usto, reguliranjem referendumskog pitanja u Ustavu onemogućile bi se i populističke inicijative, poput zahtjeva da građani na referendumu odluče o monetizaciji autocesta.
Rasprava o dopuni Ustava s odredbom o nezastarijevanju teških zločina zakazana je za srijedu. Za to je, piše Jutarnji list, Milanović - po svemu sudeći - dobio podršku 105 zastupnika, a možda i nešto više. No od prošlog tjedna traju i konzultacije o daljnjem proširenju Ustava i uvrštavanju dodatnih odredbi kojima bi se preciznije definiralo pitanje referenduma. Na tome je inzistirao šef Laburista Dragutin Lesar, a slično razmišljaju i u SDP-u, HNS-u, HSU-u, IDS-u, kao i manjinski i nezavisni zastupnici. Da bi namjera uspjela, potrebno je dobiti i potporu HDSSB-a.
U postojećim okolnostima izmjene Ustava su i borba za očuvanje demokracije u Hrvatskoj.
