'Australija ima sindrom 'lucky country', dakle sretne zemlje, jer se uvijek smatra da nas sve bitno zaobilazi. Toliko smo daleko da se nitko i ništa ne trudi, pa tako valjda neće ni ova pandemija', opisala je za tportal atmosferu otprije tri tjedna Gorana Grgić, hrvatsko-australska znanstvenica sa Sveučilišta u Sydneyju. Od tada se, priznaje, štošta promijenilo
'U akademskom svijetu imali smo rekordno kratak rok da preselimo sve u virtualnu sferu, bez puno promišljanja o pedagoškim implikacijama. Već koncem veljače, na početku semestra, bilo je jasno da je stanje izvanredno jer se većina studenata iz inozemstva nije pojavila, tada je već na snazi bila zabrana ulaska za sve kineske državljane', prepričava Gorana Grgić.
Pored toga, kaže, vijesti o koronavirusu u Australiji su se od početka pratile poprilično intenzivno jer osim velikog broja studenata, ova država ima značajan broj kineskih turista, a Kina je ujedno njen najveći trgovinski partner.
'I taman su se nakon ljetne apokalipse s požarima, a onda i s poplavama, stvari nekako normalizirale i ljudi su imali dva tjedna da se riješe stresa i PTSP-a od pustih katastrofa, kad eto Covida. U prvim danima još je bilo i opušteno, stizale su poruke da se ne treba brinuti i da se slobodno može nastaviti ići na plaže, ali svi su se uozbiljili kad su naglo počele stizati teške vijesti iz Europe', govori sugovornica tportala.
Preciznije, uozbiljili su se gotovo svi: najležernijima su se pokazali najmlađi, a potom građani stariji od 65 godina.
Premijer kao podsjetnik na Hrvatsku
'Mahom se radi o vitalnim osobama koje smatraju da su 'šezdesete nove četrdesete' i da oni naprosto moraju šetati ulicama i nastaviti sa svojim dotadašnjim ponašanjem. Australski premijer - koji se u doba požara u najmanju ruku nije iskazao - u ovom slučaju najprije je pokušavao biti opušten i savjetovao je građanima da 'odu na utakmicu, a od ponedjeljka ćemo biti nešto restriktivniji'. Kasnije je okrenuo ploču i počeo optuživati iste te građane, a to me podsjetilo na Hrvatsku, u kojoj su u jednom trenutku krivi Dalmatinci, u drugome nekakva peta kolona, u trećemu Zagrepčani koji nisu spriječili potres', smije se Grgić, jer posljednjih tjedana prati i vijesti iz nekadašnje domovine.
'Kakva je atmosfera ovdje? Pa, primjećuje se manja fluktuacija ljudi na ulicama, zračni promet gotovo je potpuno prekinut, no još uvijek nismo u potpunom lockdownu, kao recimo Novi Zeland. Trgovine rade, kao i kafići i restorani koji su se mogli prilagoditi na novi režim po kojemu nema zadržavanja mušterija, dozvoljena je samo isporuka. Većina djece ne pohađa vrtiće i škole, ali oni su otvoreni za one čiji su roditelji angažirani u hitnim službama. Ukupno, rekla bih da je Australija otprilike u predzadnjem stupnju blokade', dodaje ova profesorica.
Ona sama živi u centru Syndeyja i jedna bizarnost nije joj promaknula:
'Svi su odjednom super aktivni, kao da se spremaju na maraton ili Olimpijske igre, pa trče i vježbaju od rane zore. Potpuno nevjerojatno, ali možda osjećaju da nam uskoro slijedi potpuni lockdown', dodaje ona.
Službeni podaci govore da do današnjeg dana Australija bilježi nešto više od pet tisuća zaraženih koronavirusom i 28 preminulih osoba, što znači da se zasad drži vrlo dobro.
'Čini mi se da se dosad nije kiksalo'
'Javno zdravstvo je na solidnoj razini i dostupno je svim australskim državljanima, ali i strancima s dozvolom stalnog boravka. Postoji velik broj privatnih bolnica koje će zajedno s opremom po svemu sudeći biti mobilizirane, a testiranje na koronavirus provodi se na masovnoj skali i po svemu sudeći to je jedan od razloga zašto je famozna krivulja u Australiji donekle ublažena. Čini mi se da se dosad nije kiksalo', procjenjuje Grgić.
komentatorica tportala
Predaje američku unutarnju i vanjsku politiku
Dr. Gorana Grgić povremena je komentatorica tportala, a predaje američku unutarnju i vanjsku politiku na Sveučilištu u Sydneyju, pri Centru za američke studije. Diplomirala je makroekonomiju na zagrebačkom Sveučilištu 2008., 2010. magistrirala međunarodne studije u Sydneyju, a 2014. na istom sveučilištu doktorirala na temu političke liberalizacije i etničkih konflikata u bivšem SSSR-u i Jugoslaviji. Tijekom studija radila je za UN, u sklopu njihova razvojnog programa u Hrvatskoj, dok posljednjih godina kao producent i novinar surađuje s australskim javnim radijskim servisom SBS.
Policija je, kaže, već poručila građanima da se pripreme na trajanje izvanrednih mjera još puna tri mjeseca, sve do 29. lipnja.
'Vjerojatno su trebali postaviti manje ciljeve jer bi bilo lakše postizati ih, no što je, tu je. Ovdje nam dolazi zima i sigurno će nam biti lakše nego vama gore…'