Kako su pojasnili u ORaH-u, on predviđa dvije faze postupka u stečaju potrošača. Prva faza je izvansudska i nju pokreće potrošač. Izvansudski postupci provode se u Fini i vjerojatno će na njima raditi djelatnici Fine kao posrednici. No, kako upozorava član ORaH-a Dinko Kulaš, zakon nije jasno riješio kako će se financirati edukacije i ekipiranje tih posrednika.

'U prijedlogu ovog zakona navodi se da će posrednicima nadležni ministar pravosuđa Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka i popisa imovine, vjerovnika i tražbina odrediti kako će raditi, kao da se zaboravlja da je za rad Financijske agencije nadležno Ministarstvo financija', kažu u ORaH-u.

No još veći problemi pojavljuju se u sudskom postupku. Taj postupak mogu pokrenuti i vjerovnici bez ikakve suglasnosti potrošača, odnosno dužnika.

'Potrošač u tom trenutku više ne može zaustaviti pokretanje sudskog postupka i gubi kontrolu nad svojom sudbinom. Sudski postupak vodit će se prema tome protivno želji potrošača, što nikako ne bi trebao biti smisao donošenja ovog zakona. Na ove odredbe treba pravovremeno upozoriti potrošače, tako da dobro razmisle u što će se upustiti kada jednom budu pokrenuli izvansudski postupak', izjavila je potpredsjednica ORaH-a Božana Zadro.

Uz to, u sudskom postupku potrošač gubi pravnu sposobnost i umjesto njega vođenje poslova, poput potpisivanja ugovora i slično, prenosi se na povjerenika, odnosno stečajnog upravitelja.

'Radi se o istim ljudima koji su stečajni upravitelji za pravne osobe. Pitanje je hoće li ti ljudi, koji su do sada kada su u pitanju pravne osobe imali kao glavni cilj namiru vjerovnika, staviti se u cipele potrošača i voditi brigu o tome da prvo osiguraju njegovu životnu egzistenciju', kazala je Zadro.

Uz to, zakon donosi jednu bizarnost - potrošači koji su de facto u sudskom postupku ostali bez poslovne sposobnosti i umjesto njih o svemu odlučuje povjerenik, uz dozvolu suda moći će biti jamci trećim osobama.

'Ako mu je povjerenik netko tko upravlja cijelom njegovom imovinom i odlučuje o tome hoće li taj dan imati 10 ili 20 kuna, gdje je logika u tome da onda isti taj potrošač bude nekome jamac? Čime će mu biti jamac - bubregom?', pita se Zadro.

Zbog svega ovoga u ORaH-u smatraju da će zakon, ako se usvoji u ovom obliku, biti nagazna mina za potrošače.

'ORaH smatra kako je prijedlog Zakona o stečaju potrošača pomiješao ciljeve jer Ministarstvo pravosuđa u znatnom dijelu provodi paralelizam između pojedinih odredbi Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, iako to ne bi trebao i ne bi smio činiti. Ako se tekst ne izmijeni na način da potrošač bude prvi cilj, a ne jedan od opće navedenih ciljeva ovog zakona, upitno je hoće li on za potrošače predstavljati novi početak ili zadnju stanicu', zaključila je Zadro.