List ističe kako je na ovaj način zapravo spriječena još jedna blamaža BiH na međunarodnoj pozornici, a 'zamrzavanje' SSP-a pokazatelj je kako unutar EU ne vjeruju da bi se u narednim mjesecima stanje u BiH moglo bitno promijeniti, odnosno da će ta država biti u stanju početi ispunjavati preuzete međunarodne obveze.

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj potvrdio je kako je trenutačan put njegove zemlje prema  EU 'zaustavljen u mjestu'. 'Umjesto da krećemo prema otvaranju pregovora o članstvu, jaz se proširuje', kazao je Alkalaj.

Podsjetio je kako je za stupanje SSP-a na snagu bilo nužno da BiH donese zakone o državnoj pomoći te o popisu stanovništva kao i da postigne napredak na planu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio da Ustav BiH i njezin izborni zakon krše ljudska prava pripadnika manjinskih naroda jer im priječe kandidiranje za izbor u Predsjedništvo BiH odnosno Dom naroda državnog parlamenta.

Zakon o državnoj pomoći BiH nije dobila jer mu se protive vlasti Republike Srpske, koje inzistiraju na tome da se i to pitanje uređuje isključivo na entitetskoj razini, a o popisu stanovništva nema dogovora zbog neslaganja oko toga treba li popisivati i vjersku i nacionalnu pripadnost građana BiH.

Presuda Europskog suda za ljudska prava i dalje je na čekanju jer je za njezinu primjenu potrebno izmijeniti ustav, o čemu je bilo nemoguće postići suglasnost u protekle četiri godine.

Alkalaj, međutim, upozorava kako su vlasti RS zakomplicirale i planove BiH za približavanje NATO-u jer odbijaju pristati da se vojna imovina upiše kao vlasništvo države BiH, a ne entiteta.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU zadnja je prihvatila Francuska krajem 2010. godine.

SPP je nakon toga trebao stupiti na snagu u razdoblju od 40 dana, no to se nije dogodilo jer BiH nije donijela potrebne zakone odnosno provela promjene ustava.