'Uništili smo ciljeve unutar Rusije, što je omogućilo nekoliko uspješnih protunapada. Ruska vojska više ne može osjećati bezbrižnost i sigurnost', rekao je Bankir, viši časnik u ukrajinskoj Sigurnosnoj službi (SBU), u intervjuu za CNN. Zbog sigurnosnih razloga tražio je da bude identificiran samo po svom kodnom imenu.

Nakon mjeseci borbe s nedostatkom streljiva i ljudstva, Kijev konačno može u potpunosti iskoristiti zapadnu vojnu pomoć koja je počela pristizati prošlog mjeseca, poslije dugih odgoda. Vojska na prvim linijama izvještava da isporuke počinju donositi razliku – posebno jer sada mogu koristiti arsenal za napade preko granice.

'Vidimo utjecaj pomoći svaki dan. Artiljerija, višestruki raketni sustavi dugog dometa s raznim vrstama streljiva i podstreljiva... sve to utječe na opću sliku bojišta', rekao je Ivan, časnik iz 148. artiljerijske brigade, također tražeći anonimnost iz sigurnosnih razloga. 'Raspoređujemo najučinkovitije sustave oružja u područjima u kojima Rusi pokušavaju probiti obrambene linije i došlo je do značajnog usporavanja ruskog napredovanja', dodao je.

Iako Kijev još nije uspio vratiti velike dijelove teritorija, uspješno je izbjegao ono što je moglo biti katastrofa: okupaciju Harkiva, drugog najvećeg grada u Ukrajini. Dio sjeverne regije Harkiv, uključujući gradove Izjum, Kupjansk i Balakliju, pao je u ruske ruke ubrzo nakon što je Moskva započela svoju punu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.

Okupacija je bila brutalna. Kada je područje oslobođeno u jesen 2022., ukrajinske trupe pronašle su dokaze o, kako kažu, ratnim zločinima koje su počinile ruske snage, uključujući više masovnih grobnica i mučilišta. U svibnju ove godine Rusija je pokrenula još jedan prekogranični napad na regiju, pokušavajući iskoristiti nedostatak ukrajinskog streljiva prije očekivanog dolaska prvog zapadnog oružja. Posljedice su bile smrtonosne. Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) izvijestio je da je najmanje 174 civila ubijeno, a 690 ranjeno u Ukrajini u svibnju, što je najveći broj civilnih žrtava u godini dana.

Prekretnica u sukobu

Više od polovice civilnih žrtava bilo je u Harkivu, iako regija obuhvaća relativno malo područje u usporedbi s cijelom zemljom. Međunarodni sigurnosni stručnjak Oleksij Melnik, bivši ukrajinski obrambeni dužnosnik i sudirektor programa za vanjske odnose i međunarodnu sigurnost u Razumkov centru u Kijevu, rekao je za CNN da je ponovna okupacija prethodno oslobođenih područja sjeverno od Harkiva bila 'tragičan trenutak' za Ukrajinu. No također je označila veliku prekretnicu. 'To je izazvalo promjenu stava naših zapadnih partnera, potaknuvši ih da, barem djelomično, uklone ograničenja za korištenje zapadnog oružja', rekao je.

Strah od eskalacije dugo je držao SAD i druge zapadne saveznike podalje od dopuštanja Kijevu da koristi njihovo oružje za napade unutar Rusije, ograničavajući njegovu upotrebu na ukrajinska područja pod ruskom okupacijom. To je omogućilo Rusiji da koristi granična područja kao sigurna mjesta za ofenzive i raketne napade. 'Rusija je znala da Ukrajina nema kapaciteta za napade na te ciljeve na ruskom teritoriju', rekao je Melnik.

'Da ta odluka (o pružanju pomoći) nije donesena, da smo izgubili američku podršku i vojnu pomoć, to bi bila ključna promjena.' Ali mogućnost ponovne okupacije dijelova regije Harkiv potakla je neke od ključnih ukrajinskih saveznika, uključujući SAD, da ukinu ograničenja. To je omogućilo Kijevu da pogodi i uništi ili ozbiljno ošteti ključne ciljeve u Rusiji.

Prema ukrajinskim obrambenim vlastima, to uključuje zapovjedno mjesto puka u regiji Belgorod, skladište streljiva u Voronježu, postrojenje za dronove i zračnu luku u Krasnodaru, komunikacijske centre u Brjansku i nekoliko pomorskih objekata na okupiranom Krimu.

Uloga raketnih sustava ATACMS

Dolazak raketnih sustava dugog dometa ATACMS bio je posebno značajan, rekao je Melnik. Iako je Ukrajina prethodno mogla napadati ciljeve unutar Rusije koristeći dronove, ATACMS čini te napade mnogo učinkovitijima. 'Brzina je važna', objasnio je Melnik. 'Prilikom napada dronovima Rusi imaju sate za reakciju jer ih mogu rano otkriti. Ruski piloti mogu popiti kavu i zapaliti cigaretu prije nego što uskoče u kabinu i polete da ih obore. S ATACMS-om je to pitanje minuta', rekao je.

Konrad Muzyka, nezavisni obrambeni analitičar i direktor Rochan Consultinga, koji se nedavno vratio iz istočne Ukrajine, rekao je da Rusija više nije u stanju ciljati regiju Harkiv raketnim sustavima S-300 i S-400. 'Ukrajina je počela provoditi napade HIMARS-om na ciljeve u regiji Belgorod i prisilila Ruse da pomaknu svoj sustav S-300, kojim su gađali Harkiv, mnogo dalje, tako da je sada taj grad izvan dometa ruskih sustava S-300', rekao je.

Iako je Rusija prešla na zračne bombe s krilima – vođene projektile s preklopnim krilima koje ispuštaju borbeni avioni s udaljenosti od oko 60-70 kilometara – izvan dometa ukrajinske protuzračne obrane, eliminacija prijetnje S-300 donijela je barem malo olakšanja Harkivu. No dok novo oružje donosi određenu razliku, Ukrajina je još daleko od toga da može potjerati ruske snage sa svog teritorija.

Još jedan časnik iz 148. artiljerijske brigade, koji koristi kodno ime Senator, rekao je za CNN da Ukrajini treba još mnogo toga. 'To nije dovoljno za promjenu situacije na frontu. Dovoljno je da zadržimo neprijatelja, da, ali nedovoljno za to da dramatično promijenimo situaciju', rekao je.

Zračne bitke i avioni F-16

'Neprijatelj je sada iscrpljen, ali nije uništen', rekao je, ističući činjenicu da Rusija još uvijek ima potpunu zračnu nadmoć u borbama u Ukrajini. Kijev sada polaže nade u isporuke borbenih aviona F-16, a one bi trebale uskoro početi – prvi ukrajinski piloti trebali bi završiti obuku u SAD-u ovog ljeta.

Ali Muzyka je rekao da nije sigurno hoće li ti avioni donijeti značajnu promjenu u ukrajinskim ratnim šansama. 'F-16 su borbeni avioni iz 1980-ih i 1990-ih i njihove sposobnosti su lošije od onih najmodernijih ruskih borbenih aviona', rekao je, dodajući da bi najnoviji ruski avioni vjerojatno prevladali u zračnoj borbi s F-16.

'Odlučivanje o široj mobilizaciji vjerojatno je bilo jednako važno, ako ne i važnije, a došlo je prekasno', rekao je. Novi zakon o mobilizaciji, koji zahtijeva da se svi muškarci između 18 i 60 godina prijave u ukrajinsku vojsku, stupio je na snagu u svibnju.

Rekao je da će, iako je Ukrajina uspjela regrutirati značajan broj muškaraca u posljednjih mjesec i pol, trebati vremena da se ti novi vojnici obuče i budu spremni za prve linije.

'Ukrajinci će biti u vrlo teškoj situaciji do kolovoza, rujna, kada prvi mobilizirani ljudi počnu dolaziti na prvu liniju. Ako uspiju doći do te točke, postoji velika vjerojatnost da će uspjeti stabilizirati situaciju od kolovoza nadalje, ali dok se to ne dogodi, vjerojatni su dodatni ruski dobici.'

Muzyka je rekao da će dolaskom novog oružja te bataljuna i brigada, koji će uskoro dobiti pojačanje, Ukrajina morati odlučiti o svojim sljedećim koracima.

Vrijeme je od ključne važnosti

'Nije jasno kakvi su planovi. Koja je strategija za protunapade? Problem je to što Ukrajina čeka da vidi kakvu opremu Zapad može osigurati, a Zapad čeka da vidi kakve planove Ukrajina ima za budućnost', rekao je.

Vrijeme je ovdje od ključne važnosti. Stručnjaci procjenjuju da će paket američke pomoći od 60 milijardi dolara, odobren ranije ove godine, trajati – u najboljem slučaju – godinu ili 18 mjeseci.

Ukrajinski saveznici dali su nova obećanja o oružju ovog tjedna dok je na NATO-vu samitu u Washingtonu predsjednik Volodimir Zelenski pozvao da se ukinu sva ograničenja na njegovu upotrebu.

S obzirom na mogućnost da bivši američki predsjednik Donald Trump osvoji drugi mandat u studenom – Zelenski ima malo vremena za gubljenje.