Zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koji okuplja izabrane hrvatske predstavnike od razine općina, preko županijske, entitetske i državne vlasti, započelo je u utorak u Mostaru s ciljem da se usprotivi uspostavi vlasti u Federaciji BiH bez legitimnih hrvatskih političkih predstavnika te zatražili promjenu ustava te zemlje kako bi Hrvati bili jednakopravni sa Srbima i Bošnjacima.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je u uvodnom govoru kako će današnje odluke HNS-a biti u okviru zakona i ustava.
'HNS će danas poručiti da želimo BiH u sadašnjim granicama po mjeri sva tri naroda koji će imati jednaku institucionalnu i teritorijalnu jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima', rekao je Čović. Dodao je kako će današnje zasjedanje bit početak jednog dugotrajnog procesa kako bi se popravila pozicija Hrvata u BiH.
Prema najavljenome dnevnom redu očekuje se donošenje odluke o utemeljenju Glavnoga vijeća, tijela Hrvatskog narodnog sabora koje će imati izvršnu, političku i koordinacijsku ulogu u djelovanju Hrvatskog narodnog sabora BiH. To bi tijelo trebalo imati i svoje pododbore za pojedina područja djelovanja.
Na kraju zasjedanja, kako je najavljeno, usvojit će se rezolucija, politički dokument, u kojemu će se, prema nacrtu dokumenta, osuditi uspostava vlasti u Federaciji BiH i izbor hrvatskog člana predsjedništva BiH, zatražiti izmjene ustava te zemlje i izbornog zakona prema kojima bi Hrvati postali jednakopravni s druga dva naroda.
Najavljeno je da će se po okončanju izabrani predsjednik HNS-a i Glavnog vijeća će održati konferenciju za novinare.
Današnje zasjedanje je započelo prihvaćanjem teksta Izjave o Domovinskom ratu kojom se osuđuju presude hrvatskim generalima u Haagu, napose navodi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, što se navodi i u slučaju šestorice dužnosnika bivše Herceg-Bosne koji očekuju izricanje prvostupanjske presude.
'Neprihvatljivi su pokušaji kriminaliziranja Domovinskog rata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH. Osuđujemo optužbe o postojanju udruženog zločinačkog pothvata kako u slučaju šestorice dužnosnika Herceg-Bosne tako i u slučaju operacije Oluje. Oluja je bila legitimna vojno-redarstvena akcija kojom je oslobođena Hrvatska i dovela je do zaustavljanja rata te potpisivanja mirovnog sporazuma u BiH', navedeno je u izjavi koja je prihvaćena aklamacijom nazočnih zastupnika na zasjedanju HNS-a.
Na zasjedanju HNS-a od pozvanih 632 predstavnika sa svih razina zakonodavne i izvršne vlasti, odazvalo se njih 481, što je 76 posto. Zasjedanju HNS-a nazočan je veleposlanik RH u BiH Tonči Staničić, glavni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević, više zastupnika Hrvatskog sabora, predstavnici udruga, sveučilišta u Mostaru. Na zasjedanju HNS-a nema visokorangiranih dužnosnika međunarodnih organizacija ili stranih veleposlanstava, no nazočni su njihovi dužnosnici.
Za zasjedanje HNS-a u BiH vlada veliko medijsko zanimanje, najviše od ceremonije otvaranja Staroga mosta u tome gradu. Akreditirano je 115 novinara, a TV1 iz Sarajeva izravno prenosi zasjedanje HNS-a.
