U samo dva tjedna na Jadranu su se dogodile tri zvučne nesreće na moru u kojima su sudjelovali gliseri: najprije je u mjestu Krvavica pokraj Makarske propeler usmrtio njemačkog turista, potom su u sudaru s turističkim brodom četiri osobe ozlijeđene ispred Crikvenice, da bi sam gliser završio na plaži punoj kupača, a proteklog vikenda na jednoj šibenskoj plaži pijani četrdesetogodišnjak također je 'izletio' na kopno i ondje se sudario s parkiranim automobilom
Ovom posljednjem izmjereno je 1,2 promila alkohola u krvi pa je zaradio kaznenu prijavu za dovođenje u opasnost života i imovine i prijeti mu šest mjeseci do pet godina zatvora. Prizor nesreće u kojoj su sudjelovali brod i automobil rijedak je prizor, no na samom moru sudari su znatno češći, a ugrožavanje kupača vrlo česta i zabrinjavajuća pojava; pomorski stručnjaci upozoravaju da je situacija kritična i da ozbiljno treba poraditi na prevenciji i represiji.
'Na samom Jadranu događa se otprilike dvadeset nesreća svakog dana, samo što u njima nema mrtvih i nema spektakularnih izlazaka brodova na kopno, pa onda nisu ni zanimljive javnosti. Promet se povećao za tri do četiri puta i u ovogodišnjoj špici sezone imat ćemo oko 40 tisuća brodova više nego što imamo registriranih vezova. Pored toga, lučke kapetanije su dramatično potkapacitirane, a kazne prekršiteljima izuzetno blage', objašnjava za tportal stalni sudski vještak za pomorske nesreće Srećko Favro.
'Vozači često ne poštuju more, ne poznaju propise o sigurnosti plovidbe, a često su prisutni alkohol ili bahatost. Nadzor je premali i potrebno je pojačati kapacitete i demonstrirati da je on stalno prisutan, a kazne su u velikom broju slučajeva potpuno smiješne. Njih treba enormno povećati, treba zbog alkohola kažnjavati i posadu i putnike, treba isključivati brodove iz prometa i oduzimati dozvole. Bilo bi dobro i uvesti ograničenja u snazi motora, godinama života i iskustvu, odnosno kopirati na more propise koji vrijede na cestama', predlaže Favro.
Institucionalni apsurdi i kazne
Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe poprilično je jasan i precizan i osim što propisuje pravila plovidbe, kormilarenja i izbjegavanja sudara, govori i o trenutno najvećem problemu na Jadranu - glisiranju. Brodice na mlazni pogon (gliseri, jet-skijevi) to smiju činiti samo na najmanje 300 metara udaljenosti od obale, i to ukoliko lučka kapetanija nije propisala još širu zonu. Samoj obali na manje od 300 metara tijekom plovidbe ne smiju se približavati brodovi i hidroavioni, za jahte vrijedi pravilo od 150 metara, dok se brodice i jedrilice ne smiju približiti na manje od 50 metara.
'Najveći problem su ljudi koji popiju ili mladi koji se žele 'pokazivati' u blizini plaža, prije svega s jet-skijevima i gliserima. S naše strane u koordinaciji s Pomorskom policijom nastojimo tijekom tjedna planski obići kompletno područje koje pokrivamo', kaže za tportal splitski lučki kapetan Davor Vidan. Institucija koju vodi nadležna je za akvatorij Splitsko-dalmatinske županije, sve do Palagruže, a u prošloj godini zbog brze vožnje i glisiranja naplatila je 500 tisuća kuna kazni. U prosjeku one iznose po nekoliko tisuća kuna - a na licu mjesta mahom se naplaćuju sa zakonskim postupkom od 50 posto, između ostalog i zato što vikendom na kopnu ne rade institucije koje bi provele prekršajni postupak.
'Raspolažemo s tri broda s posadama, a za još tri broda nedostaju nam ljudi, pogotovo oni koji bi imali pravo postupanja. Naši zaposlenici su angažirani i na nadzoru pomorskog dobra, kao i na administrativnim poslovima poput naplaćivanja vinjeta ili upisivanja brodova u registar, pa je jasno da ne mogu u isto vrijeme biti i na moru. Prenapregnuti smo', objašnjava Vidan.
Splitska Lučka kapetanija svakodnevno zaprima prijave građana i kupača, najčešće upravo zbog glisiranja u blizini obale, no gotovo jednako često dogodi se da po izlasku na teren ne zateknu više nikoga u prekršaju. 'Najbitniji su nam točni podaci, a i snimka nam može olakšati posao premda nije sigurno da će je sud prihvatiti, no u dosta slučajeva prijavitelji jednostavno ne žele svjedočiti', požalio se splitski lučki kapetan.
Na što paziti i koga zvati u slučaju nesreće?
Načelnik Postaje pomorske policije Split Žarko Smajić za tportal objašnjava da svaki građanin koji uoči nezakonito ponašanje na moru može to prijaviti samoj policiji na broj 192 ili na broj lokalne lučke kapetanije, ali da se prije toga udalje na sigurnu udaljenost.
'Lučke kapetanije su glavni nositelji sigurnosti plovidbe na moru i njihova suradnja s policijom je na visokom nivou: imamo stalnu komunikaciju između naših dežurstava radi izmjene informacija i dogovora oko postupanja, održavamo redovite sastanke koordinacija na kojima se dogovaraju zajedničke ophodnje i poduzimanje mjera. Skrećemo pozornost osobama koje se upuštaju u plovidbu da uvijek trebaju biti na oprezu i poštivati propisane norme, prije svega one o posjedovanju dozvola. Neka prate vremensku prognozu i ne plove pod utjecajem alkohola, budu odgovorni kako ne bi doveli u opasnost vlastiti i tuđi život', kazao nam je Smajić.
Kapetan Vidan preko tportala uputio je još nekoliko praktičnih savjeta za moreplovce.
'Budite trijezni i oprezni, poštujte propise, smanjite brzinu i izbjegavajte sudare, pa problema gotovo ni ne može biti. Ne približavajte se obali i posebno izbjegavajte noćnu plovidbu koliko god možete jer je ona opasnija, a poseban oprez savjetujemo u frekventnijim zonama poput akvatorija Hvara, Milne na Braču ili Splitskih vrata. Građane, pak, pozivamo da prekršaje prijavljuju - bilo nama u Kapetaniji, bilo policiji ili na broj 112', zaključuje Vidan.
