Udari munja u Hrvatskoj ove godine odnijeli su jedan život, jednu osobu ozlijedili a izazvali su i dva požara. Zbog njihove učestalosti u posljednje vrijeme, pitali smo stručnjaka kako dolazi nastanka munja i kako se zaštititi od njih
Prije više od tjedan dana, 19. kolovoza, munja je ubila 25-godišnjeg mladića u plićaku na plaži u Podstrani kraj Splita. Djevojka koja je bila s njim nije stradala, ali mladiću nije bilo spasa iako su u pomoć pritekli mještani dok nije došla Hitna pomoć.
U nedjelju, 26. kolovoza, u Istri za vrijeme grmljavinskog nevremena ozlijeđen je turist nakon udara jedne od 17 tisuća munja koliko ih je zabljesnulo tijekom tog nevremena. Muškarac se kupao u kampu Bijela Uvala kod Poreča, kada je pored njega udarila munja. Tada je zabilježeno još nekoliko udara munja, jedan u vozilo na cesti, drugi u kuću, a treći u trafostanicu, piše Dnevnik.hr.
vezane vijesti
Zbog udara munje izbio je požar na brdu Moseć, 20. kolovoza, izgorjelo je oko tri hektara niskog i visokog raslinja, a u gustoj borovoj šumi u Palmižani na Hvaru 26. kolovoza, munja je također izazvala požar.
Kako dolazi do nastanka munja i kako se ljudi mogu zaštititi od udara, pitali smo u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).
'Udari munja nastaju zbog pozitivnog i negativnog naboja između dva oblaka, oblaka i atmosfere te oblaka i tla. Munja je zapravo električno pražnjenje kao posljedica te razlike naboja', objašnjava doc. dr. sc. Krešo Pandžić s DHMZ-a te dodaje kako grmljavinsko vrijeme nastaje u posebnom tipu oblaka koji se zovu kumulonimbusi.
Najviše električnih pražnjenja, kako kaže, ima tijekom toplijeg dijela godine kada se topli zrak diže te postoji dosta vlage. Munja je često popraćena grmljavinom koja se sastoji od zvučnog (grmljenje) i svjetlosnog (sijevanje) efekta.
Munja je razgranata električna iskra čiji napon može biti od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna volti, a proizvodi struju od 10 do 110 kA (kiloampera), zbog čega može ubiti čovjeka, pogotovo ako se nalazi na prostoru pogodnom za provod struje, kao što su stabla koja su česti električni vodiči za munje ili morska voda zbog dobre vodljivosti.
'Predvidjeti se mogu uvjeti, odnosno pomoću uređaja kojima se prate određeni čimbenici kao što je atmosfera i vlažnost zraka, može se vidjeti da će biti grmljavinsko vrijeme i kada, što se onda navodi u vremenskoj prognozi', ističe Pandžić.
Iako je teško predvidjeti gdje će se točno razviti munje, važno je prevenirati i tako se zaštititi na vrijeme. Stoga je potrebno pratiti vremensku prognozu prije odlaska u prirodu, promatrati nebo, ne nositi metalne predmete, izbjegavati otvorene prostore i osamljeno drveće, skloniti se duboko u šumu te isključiti sve električne uređaje tijekom oluje.
