Zapravo u Europi danas funkcionira samo jedan državni tim lovaca na NLO-e sa sjedištem u Francuskoj svemirskoj agenciji u Toulouseu. Britanski i danski uredi zatvoreni su već godinama zbog nedostatka sredstava. Francuska ima najveći svemirski centar u Europi, što je ostatak iz 60-ih kada je predsjednik Charles de Gaulle nastojao zadržati neovisnost svoje zemlje o američkim raketama i satelitima.

Na projektu rade četiri državna službenika i desetak dobrovoljaca kojima su pokriveni svi troškovi putovanja i istraživanja dojava. Ime tima je GEIPAN što je kratica od francuskog Groupe d'Etudes et d'Information sur les Phénomènes Aérospatiaux non Identifiés (Grupa za istraživanje i prikupljanje informacija o neidentificiranim zračnim i svemirskim pojavama).

GEIPAN svakoga dana u prosjeku dobiva dvije dojave, a njegova službena stranica prikupi oko 30.000 posjeta mjesečno. Za svaku dojavu ispunjava se izviješće od 11 stranica. Ključna ideja im je da podrobno predstave svaki slučaj viđenja, ali i da isključe moguće šale i podvale.

Primjerice, ako netko javi da je vidio svjetla na nebu, članovi tima će provjeriti je li u navedeno vrijeme navedenim dijelom neba letio neki zrakoplov, bilo civilni ili vojni. Voditelj GEIPAN-a Xavier Passot kaže da im najviše dojava stiže od ljudi koji puše pred kafićima ili svojim kućama i pritom promatraju nebo.

Što su do sada otkrili?

Dopisnik BBC-ja Chris Bockman koji je posjetio centar, piše da mu je Passot rekao da do danas nikada nije prikrio ni jednu dojavu, odnosno da barem u njihovu slučaju nema mjesta ni za kakve teorije zavjera.

Zapravo, kaže, geipanovci su do sada pronašli logična ovozemaljska objašnjenja za gotovo sva viđenja; malo njih ostalo je nerazjašnjeno. Zanimljivo je da je najčešći povod za dojave puštanje kineskih lampiona na noćnim zabavama. Zbog toga je prva reakcija članova tima da nazovu lokalne gradske vlasti kako bi provjerili je li se u to vrijeme održavalo kakvo vjenčanje.

Osim lampiona NLO-e dobro glume i baloni i zmajevi. U sličnu kategoriju ulaze i komadi svemirskog smeća ili meteoriti koji pri padu ostavljaju neobične svjetleće tragove.

No među 'dosjeima X' koji se prikupljaju još od 70-ih, ima oko 400 koji nikada nisu razjašnjeni. Među njima se posebno ističe navodno slijetanje letećeg tanjura nedaleko od Trans-en-Provencea 1981. godine. U tom slučaju istraživači su našli neke tragove slijetanja na tlu, a bilo je i dosta svjedoka.

Kada se sve ovo uzme u obzir, može se postaviti pitanje ima li smisla trošiti državni novac za lov na NLO-e. Jedan mogući potvrdan odgovor je da ako ništa drugo Francuzi imaju manje problema s teorijama zavjera nego, primjerice, Amerikanci.

Malo je ljudi koji danas sumnjaju u ideju da negdje u golemim svemirskim prostranstvima postoji život. No drugo je pitanje hoćemo li vjerovati da su se neke vlasti urotile sa svemircima kako bi vladale masama pa u tu svrhu razmjenjuju tajnu naprednu tehnologiju ili da su se vanzemaljci već infiltrirali u ovozemaljske strukture vlasti.