'Upravo je investicijski skor onaj koji najviše zabrinjava jer smo u tom području u odnosu na mjerenje otprije pola godine ostvarili dodatni pad i iz žutog ušli u crveno područje', upozorio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a predstavljajući nove rezultate HUP skora - alata kojim se na polugodišnjoj osnovi prati napredak u reformama na 13 strateških područja bitnih za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva.

Prema HUP-ovim podacima, udjel investicija u BDP-u pao je na ispod 20 posto i dosegao najnižu razinu u zadnjih desetak godina.

HUP-ov alarmantni zaključak nije se svidio potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću. Uz opasku da u Hrvatskoj u stvari nitko ne prati kretanje investicija, on se pozvao na podatke FINA-e o poslovanju poduzeća i njihovim ulaganjima u fiksnu imovinu i došao do potpuno suprotnog zaključka. Prema tim podacima, poduzetnici su u 2013. investirali u fiksnu imovinu 37,5 milijardi kuna, što je 14 posto više nego prethodne godine.

Tko je u ovoj metodološkoj zbrci u pravu? U HUP-u objašnjavaju da su u svom istraživanju baratali podacima o bruto investicijama iz nacionalnih računa Državnog zavoda za statistiku, što je jedini službeni i međunarodno usporediv podatak koji se uobičajeno koristi u svim analizama.

'U principu je ono što se nalazi u nacionalnim računima mjerodavno za ekonomsku politiku', slaže se i makroekonomist Ante Babić. Pojašnjava da su nacionalni računi pouzdaniji izvor podataka jer obuhvaćaju realizirane investicije koje su ušle u sastav BDP-a.

'S druge strane podaci koje objavljuje Fina su računovodstveni podaci. Oni obuhvaćaju ulaganja u fiksnu imovinu poduzeća, pri čemu sva ta ulaganja ne ulaze u BDP i nacionalne račune. Primjerice, neka od tih ulaganja na kraju se ne realiziraju. Dio tih ulaganja odnosi se na kupovinu uvozne opreme, što ne doprinosi BDP-u i sl.', zaključuje Babić.