"Kod nas je stan postao samo roba. Ne uzima se u obzir da je to cjeloživotna potreba, odnosno ljudsko pravo kao i voda ili zrak", rekla je arhitektica Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad.

Ustvrdila je da je pojavom Airbnb-a i porastom turizma u gradovima sve manje stanova dostupno za dugoročni najam i da se vlasnici stanova sve češće odlučuju na iznajmljivanje u turizmu i izbacuju stanare i podstanare.

Zagreb, dodala je, vodi među europskim metropolama po godišnjem porastu cijena rente. Procjena je da je godišnji porast u Zagrebu oko 11 posto, dok je prosječna renta u zadnje dvije godine porasla za 50 eura.

Hrvatska je prva zemlja u Europskoj uniji s najvećom prosječnom dobi napuštanja roditeljskog doma, ima najveći broj ugovora na određeno, velik broj iseljenih ljudi, a ima i velik broj vlasnika kuća i stanova. Tako je u rukama građana 90,5 posto stambenog vlasništva, za razliku od EU prosjeka od 60 posto. Kada je riječ o javnim stanovima, u Hrvatskoj ih je svega jedan do dva posto, a u EU 15 do 20 posto.

"Država i gradovi ne grade i u svom vlasništvu nemaju dovoljno stanova koji mogu spriječiti udar tržišta. Mi smo potpuno prepušteni tržištu, a to znači da kada iznajmljujemo ili dižemo kredit, ako nam se dogodi nešto izvanredno, jako brzo možemo postati veliki dužnici ili ostati bez stana i postati beskućnici", upozorila je Marčetić.

Dodala je da rast cijena mogu zaustaviti zakoni, mjere i inspekcije, ali da država za sada to nije voljna raditi te da promovira programe poput subvencija kredita, koji povisuju cijenu na tržištu jer ljudi po tom programu brzo moraju naći stan i ne smiju biti izbirljivi.

Smatra da je potrebna velika promjena Zakona o najmu stanova koji bi zaštitio najmoprimce, ali i najmodavce, kao i da država i gradovi trebaju više ulagati u javno stanovanje to jest priuštive stanove za iznajmljivanje za veći broj stanovnika, a također predlaže i bolju regulaciju Airbnb-a.

Ekonomska kriza utjecala je na stambeno tržište

Docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Petra Rodik govorila je o vezi stanovanja i stambenih kredita te o ulasku stranih banaka na hrvatsko tržište od 2000. koje su istovremeno financirale ponudu i potražnju i dovele do svojevrsnog stambenog buma.

Taj se "začarani krug" raspao u ekonomskoj krizi, a kroz proces nastali su dugovi u kućanstvima koji su imali rizične kredite u švicarskim francima, gdje su s jedne strane imali probleme s otplatom kredita, a s druge strane nekretnine nisu mogli prodati.

Također, istaknula je da se iz tog problema izrodio aktivizam u dva smjera - prvi je smjer Udruge Franak, koja je kroz pravni proces osporavala kreditne ugovore, a drugi je usmjeren na deložacije, poput Živog zida.

Ulrike Hamann iz berlinske stanarske zajednice Kotti&Co naglasila je kako je ekonomska kriza utjecala i na tržište nekretnina u Njemačkoj, u Berlinu, ali na drugačiji način.

Berlin je grad zakupaca gdje čak 85 posto građana iznajmljuje i time ovisi o visini najamnine, koja je trenutno visoka, rekla je te dodala kako je za 60 posto građana potrebno priuštivo stanovanje.

Trenutno skupljaju potpise za referendum koji bi od grada zahtijevao povrat imovine od velikih stanodavaca, odnosno velikih privatnih tvrtki za nekretnine, za što, ističe Hamann, postoji pravna osnova jer zakon dopušta izvlaštenje za opće dobro, stoga su optimistični po pitanju uspjeha referenduma.

Konferencija INURA okuplja brojne istraživače i aktiviste iz cijelog svijeta, a ove godine odvija se u Zagrebu u organizaciji Instituta za političku ekologiju i Prava na grad.