'Stranke imaju središnju ulogu u demokraciji iako se često osporava njihov doprinos. Također, u Hrvatskoj se često govori o partitokraciji, međutim, nisu svi isti što se i zbog korupcijskih opterećenja pokazuje i u ovoj kampanji. Važno je kazati da bez stranaka nema demokracije te da sustavi bez stranaka nisu demokratski, i stranački sustav kakav god bio omogućava funkcioniranje demokracije', podsjetio je predsjednik Hrvatskog politološkog društva Branko Caratan. Govoreći o problemu prezidencijalizma u strankama, ukazao je na potrebu jačanja unutarstranačke demokracije kao bitne za sustav demokracije u društvu.

'U javnosti je prisutna teza o bipolarnosti političkog sustava u Hrvatskoj, odnosno, postojanju dva velika bloka koji predstavljaju 'partitokraciju' što se doživljava deformacijom, a tu je i ocjena da će na predstojećim izborima male stranke i neovisne liste donijeti novinu. Međutim, jačanje pluralizma i 'fragmentacija' ne moraju značiti napredak demokracije. Uostalom, kao primjer dobrog funkcioniranja demokracije u bipolarnom sustavu postoje primjeri SAD-a i Velike Britanije', upozorio je Caratan.

U neizbježnom osvrtu na aktualnu predizbornu situaciju, izdvojio je problem nesređenih biračkih popisa, naime, broj birača u Hrvatskoj raste unatoč demografskom padu i za oko 500.000 je veći od broja punoljetnih državljana Hrvatske, a i u dijaspori ima oko 400.000 birača, čiji popis nitko ne kontrolira. Nadalje, iznio je i niz kritika na račun izborne kampanje, rekavši da nema relevantne rasprave o bitnim pitanjima, a velik broj malih stranaka i neovisnih lista, kao i način na koji ih mediji prate, prisiljeni na to lošim zakonskim pravilima, zagušio je raspravu relevantnih političkih čimbenika u zemlji. 'Zvijezde plešu ili pjevaju bolje su organiziranije od ovih sučeljavanja na televiziji koje pratimo', primjetio je u šali Caratan te posebno kritizirao odbijanje jedne strane koja izbjegava sučeljavanje političkih lidera konkurentskih blokova.

'HDZ kao glavni izvor stabilnosti hrvatskog političkog sustava'

Na priču o bipolarnosti nadovezao se njegov kolega dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, kazavši da je bipolarnost u Hrvatskoj izraženija od izbora 2000. godine otkada su koalicije velikih stranaka s manjima ključne za formiranje vlasti. Međutim, izdvojio je HDZ kao iznimku među strankama u zemljama tranzicije u istočnoj Europi: 'HDZ je konstanta u Hrvatskoj od svojega osnutka i kroz cijelo vrijeme je zadržao mobilizacijski potencijal unatoč nizu klijentelističkih odnosa i osnovna je nepoznanica što će se dogoditi s HDZ-om jer to hoćemo li ući u novu etapu stranačkoga sustava ovisi o sudbini HDZ-a kao glavnom izvoru stabilnosti u stranačkom sustavu', upozorio je Zakošek.

Antun Vujić, bivši SDP-ov ministar kulture, iznio je mišljenje da su političke stranke i sustav tranzicije nastali istodobno te da je 'korupcija o kojoj danas govorimo sredstvo, a ne posljedica tranzicije, a dugo smo imali višestranački sustav kojim se vladalo kao da jednostranačje'. Govoreći o razlikama između ljevice i desnice, kazao je da se one danas razlikuju prema tome kako se odnose prema bankama te ustvrdio da nam je potrebna kultura participacije, ali da ona ne poništava i potrebu za stranačkim sustavom te zaključio da se 'puno radi na istrebljivanju korupcije jer ona danas više nije potrebna i važna kao što je to bila 90-ih'.

Strasti, interesi i argumenti

Da se u Hrvatskoj radi o strastima, a ne o interesima i argumentima, upozorio je profesor političke sociologije FPZG-a Ivan Šiber, koji je govoreći o dosadašnjem tijeku demokracije u Hrvatskoj, ocijenio da je Hrvatska u demokratske promjene ušla u 90-ima bez iskustva demokracije te da je njezin razvoj za jedno desetljeće usporio rat. 'Izbori 2000. su bitni jer su pokazali sazrijevanje demokracije, ukazali na to da političke strukture nisu nezamjenjive te da birači imaju moć odluke, kao i da se nije dobro uvijek osloniti na jednu ideološku osnovu - nije dobro klečati ni na desnom, ni na lijevom koljenu'.

Šiber je ocijenio lošim što Ivica Račan nakon gubitka izbora 2003. nije podnio ostavku na mjesto šefa SDP-a, ali i srećom da SDP tada, kao ni 2007. nije pobijedio jer je HDZ bio taj koji se lakše mogao obračunati prvo s tamnom stranom rata, a kasnije s mangupima u vlastitim redovima. Sada smatra očitim da će koalicija predvođena SDP-om pobijediti na predstojećim izborima i drži da će to biti dobro za HDZ jer će se moći restrukturirati i riješiti svoje probleme što će biti dobro za Hrvatsku, ali i za tu stranku.

'Zbog sadašnje situacije u zemlji, budući predsjednik vlade morati biti pametna i odlučna budala. Pametna jer će morati donijeti pametne mjere, odlučna jer će morati imati hrabrosti da ih provede i budala jer tim mjerama očito riskira gubitak budućih izbora', konstatirao je Šiber. Također se osvrnuo na predizborna sučeljavanja političkih stranaka, kritizirajući pritom to što 'mnogi odjenu šal s crvenim kvadratićima i sad oni brane nacionalne interese ne shvaćajući da su različita viđenja nacionalnih interesa demokracija'.

'Demokratski sustav bez demokratske legitimacije'

Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a sada i čovjek s liste Kukuriku koalicije, istaknuo je također da stranački sustav nema alternativu, ali da ga se može i treba poboljšati jer čini se da stranke, koje su oligarhizirane, zastupaju samo same sebe, imaju negativnu selekciju što također širi korupciju, a i potrebni su popravci mehanizama njihovog financiranja te jačanje lokalne i regionalne samouprave.

Politički analitičar i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski upozorio je na problem nijekanja parlamentarne demokracije kojemu se pridružila i Hrvatska, pri čemu je kao 'pobunjenike' prozvao 'čudno biće Merkozy i studente FFZG-a te sramotu od parlamenta u posljednje četiri godine u kojemu vladajući nisu prihvatili niti jednu inicijativu oporbe, koja je pak prihvatila najgluplju inicijativu vladajućih u sporu oko jednog čovjeka, jednog glasa'.

'U Saboru imate Burića i Jovanovića, koji za 17.000 kuna izmišljaju razne nazive protiv onih koje ne vole, a u kampanji uopće nema obećanja i nema adresiranog nijednog stvarnog problema. Imate Kukuriku koaliciju sa željama slušatelja i HDZ koji se vraća Tuđmanu, nijedni ne korespondiraju sa stvarnošću. Kukuriku moralizira što je zgodan trik, ali bez perspektive, jer se ne razgovara o tome hoće li Hrvatska, primjerice, morati povećati PDV i na kraju. Imamo demokratski sustav koji nema demokratsku legitimaciju', zaključio je Puhovski.

Davor Stier, kojeg nazivaju novim ideologom HDZ-a, inače Jadranke Kosor sadašnji, a Ive Sanadera negdašnji, vanjskopolitički savjetnik, istaknuo je da se zalaže 'za jačanje parlamentarne demokracije u Hrvatskoj, a za što je potrebno politička stabilnost u vidu dvije jake stranke desnog i lijevog centra' i HDZ vidi kao faktor bivše i buduće stabilnosti te nacionalnog konsenzusa.

Da stranke nakon izbora gube kontakt s građanima te da će novoj vlasti, tko god ju sačinjavao, biti potrebna medijska i građanska kontrola, upozorio je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić. Agan Begić, direktor agencije za istraživanje javnoga mnijenja Promocija Plus, također je podsjetio na apsurde izborne arhitekture u Hrvatskoj: sive zone u vidu nesređenih biračkih popisa i financiranja izbornih kampanja te medijskoga praćenja izbora te razne tehničke odredbe, dok se HNS-ov Jozo Radoš vratio problematici samih stranaka u smislu da ih se 'istodobno sotonizira i na njih prebacuje odgovornost', a on drži da pitanje količine demokratskog deficita nije relevano iako i sam upravo stranke smatra najodgovornijima.

Koji su to virusi napali demokraciju?

Politički analitičar i profesor FPZG-a Damir Grubiša osvrnuo se na krizu demokracije pobrojavši viruse kojima je zaražena: populizam, hipokrizija, politička manipulacija, korupcija, paranoja i nasilje. Uz to je upozorio također i na probleme kastizacije političke elite koja se zatvara u sebe što vodi dekadenciji demokracije, a složio se da su potrebni kontrolori demokracije u vidu medija i samoodrživog civilnoga društva.

Kolega mu profesor FPZG-a Zdravko Petak govorio je o financiranju stranaka, pri čemu je istaknuo da je došlo do napretka na tom području, ali u polju regulacije što treba provesti do kraja i u praksi. Kolumnistica tjednika Forum Jasmina Popović upozorila je na problem apstinenata, kojima se zapravo nitko ne bavi, nego imao politiku koja se sama zablokirala i ne govori o novim pojavama u društvu. Ipak, kao što je već naznačeno, sudionici su se složili da stranački sustav treba ojačati i pridonijeti daljnjoj demokratizaciji koja će znati prepoznavati i osluškivati bilo društva te zajedno sa svim dionicima u društvu pronalaziti odgovore na izazove koji su tu, ali i one koji predstoje.