'Ne znam što piše u izvještaju', odgovor je koji smo dobili od gotovo svih saborskih zastupnika od kojih smo pokušali doznati detalje onoga čime se premijerka Kosor pohvalila veleposlanicima zemalja Europske unije. No dok su joj njezini stranački drugovi držali stranu i nadali se da će jednog dana biti obaviješteni o detaljima, za predsjednika najveće oporbene stranke SDP-ova Zorana Milanovića činjenica da su veleposlanici prije obaviješteni nego saborski zastupnici i nije baš normalna.

'To nije ni normalno ni potrebno. Veleposlanici bi to vidjeli i ovako i onako preko Bruxellesa. Ovo je obična pokazna vježba. To nije normalo jer bi to prvo trebala znati hrvatska javnost, jer nije tajno izvješće, ali malo toga je normalno u Hrvatskoj kad je HDZ u pitanju', kazao je Milanović.

Neke navodne detalje Milanović je, kao i ostatak javnosti, čuo jučer putem medija, koji su izvještavali da su, primjerice u izvještaju navedene i policijske prijave i nepravomoćno završeni slučajevi. 'Ako su zaista u izvješću izlistani predmeti pojedinih koruptivnih i nekoruptivnih slučajeva, onda je to jadno. Tako se ne vodi država', kazao je Milanović

Slična je razmišljanja i HNS-ovac Goran Beus Richembergh, kojeg zapravo ovakvo postupanje Vlade i nije pretjerano iznenadilo.

Nisam iznenađen jer predsjednica Vlade već dugo vremena ne uobičava komunicirati s Hrvatskim saborom i o mnogo jednostavnijim temama, a kamoli o tome gdje smo sada u pregovorima oko poglavlja 23. Normalno bi bilo da se izvješće izravno pošalje u Bruxelles jer pretpostavljam da tamo sjede oni s kojima smo pregovarali i koji su zaduženi za procjenjivanje ispunjenja mjerila. Svakako je normalno da se istovremeno to dostavi svima u Hrvatskoj, a mislim da je Sabor jedan od onih koji svakako moraju biti informirani', kazao je Beus Richembergh, dodavši da će veleposlanici tako i tako biti obaviješteni preko Bruxellesa.

Zamjerke oporbe i nisu iznenađujuće, jer je ona, kao što je napomenuo i Beus Richembergh, već nekoliko puta tražila da se Kosor pojavi u Saboru, no ona je to odbila. No iznenađenje je bio stav HSS-ova predsjednika i koalicijskog partnera Josipa Friščića, koji je premijerki očito zamjerio to što izvještaj prvo nije prezentirala zastupnicima.

Nije mi normalno da u redoslijedu prvo budu veleposlanici, a onda saborski zastupnici. I vi i drugi me pitate za neke konstatacije koje su navodno unutra, ali ja ne mogu reći ni da ni ne, jer nisam to iščitao. Evo, i ribari pitaju što je s ribolovom, pitaju poljoprivrednici što je to tzv. omotnica za poljoprivredu. Treba dati jasne informacije i spoznaje ljudima o čemu se radi. Građane se ne smije podcjenjivati. Njih se treba staviti u funkciju da dobe spoznaje da bi se mogli opredjeljivati', kazao je Friščić

Na ignoriranje Sabora osvrnuo se i HSS-ovac Stipe Gabrić Jambo, poručivši da 'ni vračara ne zna što piše u izvještaju'. Na pitanje nije li mu čudno to što su detalje izvještaja prvo saznali veleposlanici, a da Sabor još nije upoznat, Jambo je kazao: 'Ja mislim da je Sabor jedan kokošinjac koji ne odlučuje ništa već godinama. Odlučuje se preko puta Markovoga trga i Sabor, nažalost, samo diže ruke i raspravlja samo onome što donese većina. Nama je puno važnije mišljenje veleposlanika Europske unije, nego što kaže Hrvatski sabor ili puk. Zašto se vi to čudite? Ja smatram da se u Saboru ne donosi ništa, samo se dižu ruke.'

Dok su se u oporbi i HSS-u čudili potezima Vlade, u obranu premijerke stao je predsjednik Sabora HDZ-ovac Luka Bebić

Premijerka ima pravo obavijestiti bilo koga, a naročito zemlje koje su članice Europske unije i koje će o ovome izvještavati svoje vlade i vidjeti dokle smo stigli. Za mene je normalno da ih obavijesti i za nekoliko dana bit će obaviješteni i Sabor i hrvatska javnost. Ja smatram da je ovo sve normalno', kazao je Bebić

Bebić je novinarima priznao da materijal koji je poslan u Bruxelles nije vidio, ali da zna njegov sadržaj.

'Postoji jedan program od jedno 10 točaka koji se mahom odnosi na Poglavlje 23 u kojem su razrađena pojedina pitanja koja su pokrivena tim poglavljem. To je potpuno precizno i jasno obrazloženo što se postiglo u dva mjeseca od zadnjeg razmatranja te situacije. Ako mene pitate, mislim da smo u Poglavlju 23 postigli daleko najviše nego što je itko živ mogao očekivati, ne samo u zakonodavnom okviru , nego i implementaciji', zaključio je Bebić