Dimitrij Trenin, direktor Carnegie Centra Moskva, podružnice američkog think-tanka s bazom u Washingtonu, je u analizi objavljenoj u Euronewsu detaljno obrazložio zašto Rusija i Sjedinjene Američke Države ipak neće postati novi najbolji prijatelji, unatoč pozitivnim signalima koji stižu nakon izbora Donalda Trumpa za novoga američkog predsjednika te pred kojim se međusobnim izazovima nalaze ove dvije velike i moćne zemlje.
Trenin u komentaru za Euronews kaže je Trumpov izbor zapravo prilika za poboljšanje bremenitih odnosa između dviju sila. Iluzija da je novi američki predsjednik prijatelj Rusije mora biti napuštena kao i utisak da će pod njim odnosi Moskve i Washingtona biti jednostavniji nego za vrijeme Baracka Obame.
Trenin je uvjeren da će odnosi Rusije s Trumpom također biti tegobni, ali na drugačiji način nego s Obamom. Iako Trumpova vanjska politika nije još uvijek definirana novi predsjednik se okružio s mnogim ljudima koji su skeptični ili otvoreno neprijateljski raspoloženi prema Rusiji.
Štoviše američka politička elita je ponudila Trumpu Faustovsku pogodbu o priznavanju legitimnosti njegovog izbora u zamjenu za konsenzus iz njegove administracije da je Rusija neprijatelj Sjedinjenih Država, navodi u analizi za Euronews. Smatra da su previđanja o 'snažnog muškom prijateljstvu' između gospodara Kremlja i Bijele kuće su nepouzdana. Povrh toga, bez obzira koliko su dobri osobni odnosi između vođa, njihove odluke temeljit će se na doživljaju onoga što se smatra najboljim interesom zemlje koju zastupaju, ocjenjuje Trenin. Mišljenja je da se u studenome u Rusiji više slavio poraz Hillary Clinton nego pobjeda Donalda Trumpa. U doglednoj budućnost temeljni ciljevi Rusije i Sjedinjenih Država ostaju suprotstavljeni.
vezane vijesti
Sjedinjene Države će nastojati zadržati hegemoniju globalnog vodstva dok će joj se Rusija vjerojatno odupirati gradeći sustav odnosa na prostoru šire Euroaziji slobodan od američke dominacije.
Rivalstvo će ostati središnjim elementom rusko-američkih odnosa u godinama koje dolaze. Podjela bi se u budućnosti mogla nadići, mišljenja je Trenin, samo kad i ako, američka politička klasa – ne samo Donald Trump - u prvi plan odlučiti postaviti američke nacionalne interese ispred sustava američke globalne dominacije te započne potragu za alternativnim oblikom globalne vladavine u kojem bi participirali i ostali veliki igrači.
Takav razvoj događaja ako se ikad i dogodi, sigurno neće tako brzo. U međuvremenu očuvanje i zaštita globalnog poretka temeljenog na liberalno-demokratskom vrijednostima od pokušaja da se ograniči izvana i da se potkopa iznutra je strateški cilj većine pripadnika američke i savezničkih atlantskih elita, tvrdi direktor Carnegie Centra Moskva u analizi za Euronews.
Proces tranzicije od samostalne američke dominacije koji je započeo 2014. godine u kompleksniji model svjetskog poretka potrajat će čitavu eru. Trenin piša da u postojećoj situaciji ruska politika naspram Sjedinjenih Država suočava s nizom važnih zadataka. Prema njegovom mišljenju Rusija mora nastojati izbjeći frontalni sukob sa Sjedinjenim Državama koji postaje sve vjerojatnijim zbog sukoba u Siriji i Ukrajini. Potom Rusija mora postići američko priznaje ruskih sigurnosnih interesa u Europi čime se sprječava nastanak novih kriza.
Također dvije strane bi trebale ostvariti praktične rezultate u rješavanju problema od zajedničkog interesa - od efektivnog odgovora na izazove međunarodnog terorizma do jačanja programa o neširenju nuklearnog naoružanja kao i očuvanja globalne stabilnosti. Moskva ne bi trebala moliti Washington za ustupke, vjeruje Trenin.
Američke sankcije protiv Rusije su sekundarne važnosti za ekonomski razvoj zemlje, a sankcije protiv pojedinih dužnosnika i poslovnih ljudi su čisto simboličke. Razvoj američkog obrambenog proturaketnog sustava je obuzdan razvojem ruskih strateških ofenzivnih kapaciteta, a stacioniranje američke brigade zajedno sa zalihama oružja još uvijek nije doseglo razinu ozbiljne prijetnje ruskoj sigurnosti, navodi stručnjak.
Vojna koalicija SAD-a i Rusije protiv Islamske države je moguća, ali samo kako koalicija ravnopravnih. Produljenje START- 3 sporazuma ima smisla, ali koncept bilateralne strateške kontrole oružja osmišljen prije pola stoljeća je iscrpljen i treba biti proširen. Ovo ne znači da je dijalog s Trumpovom administracijom nepotreban, navodi Trenin. Naprotiv, uspon američkih nacionalista koji ne žele plaćati preveliku cijenu za nastavak globalističkih politika otvara neke mogućnosti.
Moskva bi trebala uključiti SAD u politički proces rješenja krize u Siriji koji su pokrenuli Rusija, Turska i Iran, ili barem osigurati da ne ometaju proces. Također je moguće raditi ne praktičnoj implementaciji Minskog sporazuma o Ukrajini. Rusija i SAD također mogu započeti dijalog o strateškoj stabilnosti, vezano uz izazove elektronske sigurnosti i baviti se problemima poput sjevernokorejskog nuklearnog programa.
Rusija može otvoriti put za poslovnu suradnju na Arktiku uključenjem američkih kompanija u energetske i infrastrukturne projekte na ruskom sjeveru, predlaže direktor rusko-američkog think-thanka. Smatra da Rusija ne bi trebala trošiti vrijeme na Helsinki 2 ili neki drugi format paneuropskih sigurnosnih sporazuma. Potencijalno ruski partneri u Europi ne čine se spremnima prihvatiti uvjete koji bi uvažavali i ruske interese.
Čak i ako ukrajinsko članstvo u NATO i EU nije relevantno pitanje, Ukrajina će u neodređenom vremenu u budućnosti biti ekstremno neprijateljski raspoložena prema Rusiji. Još nije stiglo vrijeme za pragmatike u Kijevu. Povrh toga, Europa je započela proces promjene i u potrazi je za novim modelom i novim vođama.
Moskva bi mogla i treba iskoristiti ovu priliku da ukaže kako nema interesa prijetiti američkim NATO saveznicima i izbjeći biti uvučena u novi utrku u naoružanju uzduž nove linije podjele u Europi, poručuje Trenin. Pod nikakvih okolnostima Rusija se ne bi smjela uključiti i priče oko potpore američkim politikama koje sadrže Kinu.
Strateško partnerstvo i suradnja s Kinom i drugim vodećim azijskim zemljama, poput Indije, čini temelj strategije Moskve za širu euroaziju što je ekonomski i geopolitički prioritet Rusije u 21. stoljeću, smatra stručnjak u analizi za Euronews. U proteklih pet godina, odnosi između Rusije i SAD bili su obilježeni nestabilnošću, neugodnim iznenađenjima i međusobnim optužbama, kao i gotovo potpunim izostankom povjerenja i poštovanja.
Ako će Vladimir Putin i Donald Trump biti u mogućnosti pronaći zajednički odnos poštujući nacionalne interese, tada unatoč temeljnim razlikama i nezaobilaznom suparništvu američko –ruske nedaće mogu postati lakše upravljive. Pod sadašnjim okolnostima ovo bi mogli nazvati postignućem, zaključio je Trenin.
