Raos podsjeća da je od europskih izbora krenuo uzlazni trend SDP-a, a koji je na tom valu po anketama i preuzeo vodstvo ispred HDZ-a. To se tumačilo kao posljedica dobrog rezultata SDP-a na europskim izborima, kao i donekle efekt predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio kandidat te stranke Zoran Milanović. Međutim opet vidimo preokret i povratak HDZ-a u vodstvo.

Prema rezultatima istraživanja CRO Demoskop, koje je objavio RTL, HDZ trenutno podržava 30,2 posto građana, što je 1,8 postotnih bodova više nego u travnju. Prema tom istraživanju, SDP osvaja 27,8 posto, što je porast od 0,8 postotnih bodova u odnosu na travanj, dok je Domovinski pokret Miroslava Škore, koji zadnjih dana pokušava okupiti desne stranke i pojedince u koaliciju za izbore, u mjesec dana pao s 10,9 na 10,1 posto.

Raos smatra da su ti rezultati, ako ovi 'izbori budu na ho-ruk', svakako dobra vijest za premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića.

'Međutim treba naglasiti da su ankete koje smo imali posljednjih godina bile rađene pojedinačno za stranke', upozorava stručnjak i dodaje da ne znamo kakve će biti koalicije na samim izborima. Napominje da kad bismo koaliciji Restart, koju je okupio SDP, pribrojili sve postotke stranaka koje je sačinjavaju - HSS-a, HSU-a, pa čak i GLAS-a, koji dobiva jako malo - zapravo ni ne postoji razlika između HDZ-a i njih.

>>> Plenković i Milanović preskočili Beroša, HDZ zadržao prednost ispred SDP-a

'Dapače, možda su čak u blagom vodstvu. Tako da taj rezultat možda ni nije povoljan za HDZ onako kako se čini', ističe.

Ipak, vidljiv je uzlazni trend HDZ-a, čemu je, vjeruje analitičar, dosta doprinio Nacionalni stožer civilne zaštite. 'S druge strane, SDP je bio dosta aktivan i trudio se iznositi neka svoja viđenja i rješenja, pogotovo oko ekonomskog aspekta cijele krize, ali se to nije previše reflektiralo. Djelomično se to može objasniti time da je Andrej Plenković bio snažniji komunikator od Davora Bernardića', smatra Raos te dodaje da, kad se govori o trendu, ukupno možemo očekivati tijesnu borbu.

Naravno, dometnuo je, HDZ je u prednosti time što može diktirati datum izbora. A kako se čini, vrlo brzo planiraju raspustiti Sabor. Raos je također kaže da se na osnovi ove ankete može zamijetiti da se, nakon velikog uzleta, opcija Miroslava Škore, za koju još ne znamo s kime će sve koalirati, stabilizirala oko devet, deset posto podrške. Što je, čini se, domet koji ima ta opcija.

'Naravno, to su ti trendovi na nacionalnoj razini, ali rijetko imamo ankete po izbornim jedinicama koje nam puno više govore', upozorio je. Naš sugovornik kaže i da se dugoročno, prema svim ovim anketama, može s prilično velikom pouzdanošću reći da je Milan Bandić u situaciji da najvjerojatnije neće imati nijednog zastupnika u Hrvatskom saboru nakon skorašnjih izbora.

>>> Beroš ipak neće nositi listu u Zagrebu? HDZ bi ga mogao gurnuti tamo gdje se treba tući sa SDP-om

Prema CRO Demoskopu, najpozitivniji političar u svibnju je premijer Andrej Plenković s 20-postotnom podrškom, dok je predsjednik Zoran Milanović drugi sa 18,6 posto. Tako su obojica preskočila ministra zdravstva Vilija Beroša, a koji je u travnju uvjerljivo bio prvi na toj ljestvici s podrškom od 29,2 posto. Beroša sad podupire 15,4 posto građana, što je gotovo 50-postotni pad u odnosu na prije mjesec dana.

Raos smatra da ga je dio ljudi koji je pratio presice Stožera doživljavao kao osvježenje u kontrastu s njegovim prethodnikom na mjestu ministra zdravstva Milanom Kujundžićem.

'Ali sada, u kasnijoj fazi, kada je već počelo dosta kritičkih tonova oko Stožera, vjerojatno zato što su donosili neke mjere i odluke ponukani nekim drugim motivacijama, više stranačke naravi, dio javnosti počeo ga je doživljavati u paketu, kao predstavnika HDZ-ove vlade', kaže nam Raos.

>>>Čak 60 posto građana trajno bi zabranilo rad nedjeljom, iako veliki dio misli da se Stožer dodvorava Crkvi i konzervativnim udrugama

Prema mišljenju našeg sugovornika, u prvom trenutku nije se uopće toliko razmišljalo o tome je li on član stranke ili nije.

'Beroš je primjer političara koji zapravo nisu političari jer nemaju političku karijeru. On jest član HDZ-a i da nije član, vjerojatno ne bi prvo postao pomoćnik ministra, pa ni ministar. No ima mnogo ljudi iz tog liječničkog sektora koji su definitivno političari, bave se politikom. On dosad zapravo nije imao operativne političke karijere', rezonira Raos.

Neki mediji već ga sada guraju kao mogućeg kandidata za zagrebačkog gradonačelnika. Raos kaže da je prerano govoriti o tome tko će biti kandidat za gradonačelnika Zagreba, o čemu će se razgovarati nakon što se posloži situacija završetkom parlamentarnih izbora.

No HDZ sigurno za Beroša računa da bi mogao donijeti dobar dio glasova na osnovi popularnosti koju je stekao.

'Pretpostavljam da je njemu veća ambicija - ako bi HDZ opet formirao vladu - da bude ministar zdravstva i da pokuša napraviti nešto u nekim normalnim okolnostima. On je govorio o nekim svojim idejama i vjerojatno bi mu to bilo profesionalno interesantnije nego da se bavi Gradom Zagrebom', zaključio je politolog.