Među brojnim burama koje su krajem prošlog tjedna dizale prašinu na našoj političkoj sceni jedna od najozbiljnijih nedvojbeno je ona koja se digla zbog najava da bi nove vlasti mogle zaustaviti kurikularnu reformu obrazovnog sustava koja je u punom zamahu, u koju su uloženi mjeseci rada stotina ljudi i milijuni kuna.
Takvu mogućnost najavio je tekst HDZ-ova obrazovnog programa koji se pojavio u Saboru, a u kojem je decidirano pisalo "Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme". No najavio ju je i zastupnik Domoljubne koalicije Ladislav Ilčić iz 'Hrasta', 'Grozda' i 'U ime obitelji', koji je u saborskoj raspravi ustvrdio da je stručnjake koji rade na reformi odabrala samo jedna politička opcija.
Nakon općeg zgražanja i masovne pobune stručnjaka iz resora obrazovanja u medijima i na društvenim mrežama, saborska zastupnica Mosta Ines Strenja-Linić rekla je da se radi o grešci, da se u Saboru pojavila kriva prezentacija, te da se reforma nastavlja. Božo Petrov je pak potvrdio da su podršku reformi dogovorili tijekom pregovora s HDZ-om o sastavljanju vlade.
No mnogi ne vjeruju u jednostavno tumačenje dokumenta kao greške; neki smatraju da je to moglo biti namjerno puštanje probnih balona.
Voditelj Ekspertne skupine koja radi na reformi, Boris Jokić, na najave i prozivke prvo je odgovorio objavom šest radnih, još uvijek nelektoriranih verzija različitih područja kurikuluma, a potom i porukama koje je odaslao u emisijama televizija N1 i HTV.
'Na reformi kurikuluma radi više od 450 ljudi iz svih dijelova zemlje. Vjerojatni ministar kulture Zlatko Hasanbegović bio je stručni suradnik reforme za islamski vjeronauk. U ovoj reformi sudjeluju ljudi iz svih stranka, svih vjeroispovijesti, različitih svjetonazora. Zbilja je najokrutnije kada ujutro dobijete vijest da netko kaže “vaš trud se ne isplati, mi njega obustavljamo”. Prošla su vremena kada se osuđivalo bez suđenja. Dopustite ljudima da pokažu što su napravili', rekao je na N1 Jokić.
Gostujući u emisiji Studio 4 Jokić je izjavio da nema spoznaja o tome što se dogodilo, no upozorio je da bi bilo loše da se proces reforme tek tako zaustavi.
'Svi koji sudjeluju u procesu izabrani su po ključu stručnosti, a ne po ideološkom ključu. Obrazovanje se ne smije ideologizirati. Od osamostaljenja obrazovanje u Hrvatskoj nije shvaćeno kao potencijal. Sada je došlo vrijeme da se stanje promjeni', rekao je Jokić otkrivši da ima dogovoren razgovor s novim ministrom znanosti i obrazovanja Predragom Šustarom kojem će prezentirati sve što je do sada napravljeno. U više nastupa naglasio je da se rješenja mogu mijenjati i dorađivati no da posao u koji je utrošeno na tisuće radnih sati stručnjaka i nastavnika te oko 16 milijuna kuna, nikako ne bi smio biti jednostavno poništen.
Ključne ideje reforme
O reformi kurikuluma na tportalu smo pisali mnogo i detaljno (ključne tekstove na tu temu možete naći u povezanim vijestima dolje). Svi stručnjaci u sustavu slažu se da je ona neophodna, da je naš način poučavanja, učenja i provjere znanja zastario, da nije prilagođen ni tržištima rada niti potrebama mladih ljudi u suvremenom društvu. Štoviše, većina smatra da s reformom debelo kasnimo, a kao jedan od važnih razloga ističe se činjenica da su se oko kurikuluma vodile brojne ideološke i svjetonazorske borbe zbog kojih je ona bila zaustavljana ili je opetovano kretala iz početka.
Predstavljajući ključne promjene koje bi trebala donijeti reforma, Jokić i njegovi suradnici uglavnom su isticali sljedeće:
Djeca bi trebala manje učiti napamet faktografske podatke, a više konceptualno razumijevati sadržaje te učiti mogućnosti njihove primjene u realnom kontekstu. Učenje bi također trebalo postati interdisciplinarnije i povezanije s potrebama stvarnog života te više orijentirano na usvajanje kompetencija i vještina.
Osnovno obrazovanje trebalo bi postati devetogodišnje čime se usklađujemo sa svim razvijenim zemljama. U školu bi se ulazilo pola godine ranije sa šest i pol godina života.
Značajne promjene trebao bi doživjeti i sustav ocjenjivanja. On bi bio uređen jednako za sve škole u cijeloj državi, a bili bi jasno definirani i ishodi koji se od učenika očekuju. Na taj način ono bi postalo objektivnije. U prva dva razreda ne bi trebalo biti brojčanog ocjenjivanja. Postojala bi samo dijagnostika koja bi poštovala osjetljiv razvojni put male djece. Primjerice, pisat će da učenik zna brojati do nekog broja, dok je za Hrvatsku ta i ta razina brojanja zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra ili iznimna. U svim školama na svim razinama ukinut će se opći uspjeh. Za upis će biti važni samo prosjeci ocjena i uspjeh u određenim predmetima koji su važni za daljnje školovanje. Cijelo vrednovanje bit će dio sustava koji će unapređivati učenje, a ne samo evaluirati.
U gimnazijama i strukovnim školama trebala bi se uvesti mnogo veća fleksibilnost u odabiru predmeta, a strukovne škole također bi trebale bolje razvijati različite kompetencije učenika i pripremati ih za tržište rada kao i za nastavak školovanja. Fleksibilnosti bi trebalo biti i u odabiru broja sati dobrog dijela predmeta.
U školama bi trebalo biti više informatike no ona će se kao informatička pismenosti uvoditi kroz sve predmete dok će ozbiljnija razina, učenje programiranja i sl. u osnovnim školama ostati izborni predmet koji će se moći učiti od prvog razreda. U planu je i projekt e-škola i e-udžbenika koji bi trebao zaživjeti kroz pet godina.
Učenicima strukovnih škola trebat će se osigurati lakši nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci. Primjerice kurikulum će se urediti tako da će se iz srednjih medicinskih škola lakše moći nastaviti obrazovanje u višim medicinskim školama, kao i u medicini. U tu svrhu morat će se promijeniti i matura.
Ciljevi reforme
Kako autori sami ističu na stranicama Kurikulum.hr, reforma bi trebala osigurati sljedeće:
Učenicima korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu; obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
Roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
