Spomendan mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama

Papa Grgur III u 8. stoljeću premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhain koji je označavao novu godinu. Na taj način odgovorio je na zahtjeve irskih redovnika.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra s relikvijama 'svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika te svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu'. U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio dosta proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjednim blagdanom. Proglas o tome izdan je na zahtjev pape Grgura IV., uz pristajanje svih biskupa.

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga, a on se obilježava od početka 11. stoljeća na poticaj benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona

Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava u Anglikanskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike.

Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.

Pod izrazom 'svi sveti' ne misli se samo na one koje je Katolička crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Crkva je od svojih početaka njegovala spomen na mrtve, o čemu svjedoče natpisi u katakombama i spominjanje pokojnika u misama od samog nastajanja kršćanstva, pozivajući se pritom na riječi iz Druge knjige Makabejaca iz Starog zavjeta: 'Sveta je i spasonosna misao moliti za pokojne da im se oproste grijesi.'

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a u Hrvatskoj je taj dan i državni blagdan i neradni dan. Tog dana služe se mise u svim nadbiskupijama, biskupijama i župama u Hrvatskoj.