Osim Marinka Čavare, koji obnaša dužnost predsjednika Federacije BiH i potpredsjednik je HDZ-a BiH, američke sankcije obuhvatile su Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Čavaru su Amerikanci stavili na crnu listu jer je kao predsjednik Federacije BiH blokirao funkcioniranje sudskog Vijeća za vitalne nacionalne interese.

Brian E. Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u ministarstvu financija SAD-a, kazao je da su Čavara i Šeranić kažnjeni jer su slijedili etno-nacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana Bosne i Hercegovine.

Američki predsjednik Joe Biden prošlog lipnja donio je izvršnu uredbu o 'blokadi imovine i obustavi ulaska u SAD' osobama koje doprinose destabilizaciji zapadnog Balkana, što je 'prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a'. Biden je dobar poznavatelj političkih prilika na zapadnom Balkanu i nakon što je ušao u Bijelu kuću očekivao se snažniji angažman američke administracije u regiji. Prošlogodišnja uredba dio je te politike kojom se uvode američke sankcije svima koji su prijetnja miru na zapadnom Balkanu.

'Temeljem te uredbe američkog predsjednika pojačan je nadzor američkih službi nad političarima, ali i dužnosnicima koji se nalaze na istaknutim pozicijama u pravosuđu i drugim tijelima na zapadnom Balkanu', kazala nam je Šelo Šabić te smatra da su zbog toga sankcije bile očekivane i nije riječ o prvim osobama koje su se suočile s američkim restrikcijama. I to ne samo u Bosni i Hercegovini.

Washington već dug niz godina koristi sankcije kao metodu za kažnjavanje neposlušnih političara. Tijekom devedesetih većina onih koji su sudjelovali u ratnim zločinima suočila se s američkim sankcijama. Na listi je svojedobno bio i general Ante Gotovina. Jedini iz Hrvatske koji se nalazi na američkoj crnoj listi danas je umirovljeni general Hrvatske vojske Ljubo Ćesić Rojs. No na njoj su odavno neki od istaknutih hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika iz vremena rata i poraća iz BiH, poput Tihomira Blaškića, Darija Kordića, Valentina Ćorića, Stanka Sopte, Ante Jelavića..., kao i ratni vođe bosanskih Srba, osuđeni ratni zločinci poput Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Biljane Plavšić, Milana Lukića... U novije vrijeme, 2017. godine, pridružio im se i najmoćniji srpski političar iz BiH Milorad Dodik.

Šelo Šabić smatra da je pri uvođenju sankcija djelomično riječ i o političkoj poruci američke administracije da se zaustave procesi dezintegracije Bosne i Hercegovine koji mogu narušiti mir i stabilnost zemlje. Mediji posljednjih mjeseci spekuliraju stotinama mogućih imena iz sve tri najveće etničke zajednice u zemlji, među kojima je i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović. Smatra da sankcije same po sebi ne mogu puno toga promijeniti, ali je važna ta politička poruka kao psihološki trenutak, kao i posljedice za samu osobu. Postupak proglašavanja bilo koje osobe da se nalazi pod američkim sankcijama nije brz i jednostavan jer je niz institucija uključen u proces razmatranja narušavanja standarda i kriterija koje oni postavljaju za djelovanje u svijetu općenito.

'Hoće li mijenjati dinamiku odnosa, teško je očekivati, ali svijest o tome da stvari ne idu u dobrom smjeru se povećala, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu i nekakvih korelacija s odnosima na Balkanu', ocjenjuje stručnjakinja i kaže da američka administracija sporo radi u odnosu na ono što očekujemo, ali ipak nije izgubila ovaj dio svijeta iz vida. Mišljenja je da bi Europska unija trebala više činiti u smislu stabilizacije i jasnog prozivanja osoba odgovornih za političku destabilizaciju Bosne i Hercegovine.

Konkretne posljedice su zamrzavanje sve imovine ili udjela u imovini sankcioniranih pojedinaca u SAD-u. Imovina koja se nalazi u vlasništvu ili pod kontrolom američkih državljana mora biti zamrznuta i prijavljena tamošnjem ministarstvu financija (OFAC). Zabranjene su transakcije američkih državljana ili osoba u SAD-u, a koje obuhvaćaju bilo koju imovinu ili udio u imovini osoba pod sankcijama.

Predsjednik Zoran Milanović žestoko se obrušio na SAD zbog uvođenja sankcija protiv Čavare, rekavši da je na djelu 'bahato teroriziranje legitimnog predstavnika hrvatskog naroda' u toj zemlji te da ga Hrvatska treba zaštititi. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman bio je umjereniji kazavši da treba vidjeti narav optužbi.

'Američke sankcije se sporo donose, ali kada se jednom donesu, jako teško se povlače. Najbolji primjer za to je Milorad Dodik jer je pokušavao i nadao se da će sankcije uvedene protiv njega biti ukinute u vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa, ali to se nije dogodilo', podsjetila je naša sugovornica.

Hrvatska će vjerojatno pokušati postaviti to pitanje američkoj strani. Međutim, ističe, stvari bi trebalo sagledati i u širem kontekstu hrvatskih interesa da se zaustave procesi destabilizacije Bosne i Hercegovine.

'Moramo sagledati na koji način možemo doprinijeti, možda i korekcijama vlastite politike, tome da se stvari u Bosni i Hercegovini pokušaju vratiti na pravi kolosijek', poručuje Šelo Šabić.

Promatrajući sa strane, čini se, kaže, da Hrvatska svojom politikom, bez obzira na poruke koje čujemo, ne ostvaruje pozitivne i konkretne rezultate.

'Trebalo bi sagledati stvari u širem kontekstu odnosa i vidjeti što mi možemo učiniti, koji su naši stvarni interesi, koji su nam partneri u procesu i gdje realno možemo imati učinak ili efekte djelovanja. Ne samo da nema rezultata u smislu u kojem smo zamislili i nismo ostvarili ono što smo htjeli (izmjena izbornog zakona...), nego imamo efekte koje nismo predvidjeli i dodatne probleme', ocjenjuje naša sugovornica.

U tom kontekstu nije nevažno to što se HDZ BiH politički približio Moskvi preko savezništva s Miloradom Dodikom, tako da je teško bilo očekivati da neće biti posljedica, osobito u trenutnom geopolitičkom kontekstu.

'Nakon 24. veljače realno je očekivati da svi u jugoistočnoj Europi moraju shvatiti ozbiljnost situacije i pokušati maksimalno stabilizirati ovaj dio svijeta te realno ocijeniti na kojoj strani stoje. To se odnosi i na Srbiju, a ona će se morati jasnije odrediti. Cijena neutralnosti će postati jako visoka, što god ta neutralnost značila', zaključila je.