Više osoba na utjecajnim pozicijama ovih mi je dana diglo tlak ocjenom kako su izbori za Europski parlament posve nebitni. Među njima su brojni i oni koji direktno utječu na (in)formiranje javnog mišljenja. Tvrdim kako je riječ o posve pogrešnoj pretpostavci i da u nedjelju trebamo preplaviti birališta, a evo i zbog čega...
Ishod izbora za Europski parlament važan je za unutarnje prilike jer će crno na bijelo pokazati kako publika vidi tehniku i učinke borbe pojedinih igrača u političkoj areni i shodno tome će utjecati na preslagivanje snaga te kratkoročne i srednjoročne ciljeve glavnih suparnika.
Ovisno o postignućima, neki od njih će se upirati da minoriziraju (ne)ostvarene rezultate, ali možemo biti sigurni kako će ih dubinski proučavati i njihove pouke praktično primjenjivati. Ishod političkog Eurosonga u Hrvatskoj, za razliku od prošle godine, ovoga će puta biti dugoročno presudan za budućnost, ne samo Hrvatske, nego i cijele Europske unije. Čini vam se da pretjerujem?
Ne, ne pretjerujem jer je, sudeći prema svim relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, kako na nacionalnoj, tako i na razini EU-a, odnos snaga u EP-u takav da će u narednih pet godina odluke kako ćemo svi skupa živjeti, raditi i poslovati vjerojatno često ovisiti o glasanju samo jednog do dva zastupnika! Tako nije bilo nikad dosad.
Poplave, moć i euri
To, konkretno, može značiti da će netko od onih čije ćete ime zaokružiti u nedjelju sutra odlučivati hoće li EU imati drukčiji, bolji sustav pomoći u katastrofama i kriznim situacijama, kakve su ove poplave. Sustav koji će biti u stanju odmah osigurati najširu moguću potporu pogođenima prirodnim nepogodama. Sustav koji neće održavati slabašnu BiH na aparatima, a kad joj zasvira smrtna uzbuna, neće biti postavljen kao sustav kojeg se život građana te europske države uopće ne tiče.
Možda će oni koje izaberemo biti u prilici da baš oni budu ti kojima ćemo moći za pet godina zahvaliti što imamo jedinstvene poreze, tržišne i radne uvjete, sustave socijalne pomoći, obrazovanja, uspješnu ekonomiju... Možda će glas nekoga od njih 11 biti taj koji će prevagnuti u korist pravednije preraspodjele bogatstava. Možda će presuditi da EU fondovi trebaju postati dostupniji najširoj populaciji diljem Europe.
Iako su kritike da ne znamo povući novac iz tih 'bazena', koji nam stoje 'na raspolaganju' dijelom utemeljene, većim dijelom kritike su zapravo neutemeljene, naprosto zato što su uvjeti i procedura natječaja za EU fondove toliko birokratizirani da se suviše često čini kako su i zamišljeni tako da se zapravo dodijeli što manje novca.
Europarlamentu je, u međuvremenu, znatno narasla moć. Po prvi put u povijesti zajednice europskih naroda parlament će odlučivati o tome tko vodi transnacionalnu vladu - Europsku komisiju. Više ne mogu Njemačka, Francuska i Velika Britanija, barem ne onako jednostavno i uskogrudno, sjesti za stol i iz šešira izvući nekog novog Barrosa ili Van Rompuya. To više nije institucija-kulisa, nego institucija koja doista odlučuje o bitnome, o tokovima stotinama milijardi eura.
O tome je ovdje, naime, riječ.
Sustav je onakav kakvi smo i sami
Dok s jedne strane neki s visine poručuju kako su ovi izbori nebitni, s druge strane imamo poprilično pogubljene i umrtvljene birače koji kažu kako ne vjeruju više nikome ili da vjeruju još malo kome, odnosno da uopće ne znaju zbog čega bi prošetali do glasačke kutije. Postoji i treća strana - stranačka glasačka mašinerija, ona revno i disciplinirano uvijek izlazi na izbore, zbog koje, u prosjeku, dobivamo vlast, ali i opoziciju, koju je birala baš ta biračka manjina.
Parlamentarna demokracija daleko je od idealnog političkog sustava, ali do danas čovječanstvo nije smislilo bolji. Ono što često zaboravljamo u kritici tog sustava jest to da je on, u prosjeku, onakav kakvi smo i mi sami.
Dok s pravom nezadovoljni uvjetima i standardom života jadikujete kako se 'ionako ništa ne može promijeniti', razmislite malo i o tome, razmislite koliko ste malo i rijetko - neki nikad i nikako - igrali na tu kartu koja vam zapravo daje veliku moć.
Mogućnost da biramo one koji će upravljati zajedničkim dobrima civilizacijsko je dostignuće koje samo trebamo iskoristiti - konkretna prilika za to pruža nam se već u nedjelju. Imate mogućnost odabrati između 25 listi i 275 kandidata. Među njima sigurno ima onih koji bi mogli zastupati vas i vaša prava. Osigurana vam je čak i opcija da baš tu/tog zaokružite na odabranoj listi. Jednostavno je. Odaberite željenu listu i(li) željenu kandidatkinju/kandidata i to je to. Poslije možete otići na kavu, ručak, u prirodu, kamo god vas je volja...
Radnici i neradnici
I samo da znate, nije istina da su svi oni od 12 'veličanstvenih', koje smo izabrali prošle godine na kratak mandat od godine dana, neradnici kojima je stalo samo do, za hrvatske prilike, (pre)visoke plaće. Neki od njih ozbiljno su radili i zaradili svih tih 8.000 eura. Bili su u manjini među njih 12, ali ima ih u svim strankama koje su bile ušle u Europski parlament. S nekima od njih dijelim, a s nekima ne dijelim ni vrijednosni sustav ni političko opredjeljenje, ali nepošteno bi bilo ne priznati im da su zastupali ono što su vam i obećavali. Takvih zasigurno ima i na razvikanim, i na listama koje ranije niste primijetili ili nisu postojale.
Ove katastrofalne poplave donijele su puno tuge, zla i jada, ali su nas i podsjetile zašto živimo tu jedni među drugima. Darivanje i prikupljanje humanitarne pomoći stradalima u poplavama i izlazak na izbore su u svojoj biti jedna te ista stvar. Pomaganjem stradalima pomažemo sebi - izlaskom na ove, kao i sve druge izbore, možemo pomoći i sebi i svima oko nas.
Ne zaboravite, u mnogim slučajevima u Bruxellesu i Strasbourgu, u idućih pet godina, presuđivat će vjerojatno samo jedan glas. Vi odlučujete čiji.