Dom naroda parlamenta BiH je zakon kojega su predložile stranke okupljene oko HDZ BiH po žurnom postupku usvojio u srpnju. On predviđa novi model izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH čiji bi se nacionalni klubovi popunjavali uglavnom iz županija u kojima jedan narod predstavlja većinsko stanovništvo, kao i uspostavu ad hod izbornih jednica s hrvatskom odnosno bošnjačkom većinom iz kojih bi se ubuduće birali članovi Predsjedništva BiH.

Prijedlog većine hrvatskih stranaka rezultat je presude Ustavnog suda BiH koji je odlučujući po prizivu Bože Ljubića utvrdio kako su neke odredbe postojećeg izbornog zakona neustavne i stavio ih izvan snage.

U ime kluba Hrvata u Domu naroda koji je predalagatelj zakona Bariša Čolak kazao je pred Zastupničkim domom  kako se nada brzom usvajanju predloženih izmjena jer bi svi trebali poštovati odluke Ustavnog suda kao obvezujuće, a on je pak u srpnju ocijenio kako je prijedlog u cjelosti sukladan ustavu.

Istaknuo je kako prijedlog nudi i rješenje za izborni model u Mostaru gdje lokalnih izbora nije bilo još od 2008. godine. Iako prijedlogom načina izbora 35 gradskih vijećnika svi problemi ni tamo ne bi bili rješeni Čolak je kazao kako je ponuđen model koji nudi stvarnu zaštitu vitalnih interesa pripadnika svih naroda koji tamo žive.

Komentirajući činjenicu da se prijedlog ne odnosi na potrebu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa Čolak je kazao kako to nije moguće bez izmjena ustava BiH za što trenutačno nema potrebne većine u parlamentu.

Dodao je kako je za Hrvatske iznimno važno utvrditi novi način izbora članova Predsjedništva BiH kako bi zaštitili svoja legitimna prava.

'Po matematici sada je moguće da Bošnjaci izaberu oba člana Predsjedništva BiH', kazao je Čolak.

Nikola Lovrinović, predsjednik kluba zastupnika HDZ BiH u Zastupničkom domu, kazao je kako se uvrštavanjem prijedloga izmjena izbornog zakona na dnevni red sjednice tog tijela otvara rasprava o možda najvažnijem pitanju za državu u ovom trenutku.

'Nemam ništa protiv da se zbog važnosti teme o zakonu ne raspravlja po žurnom postupku, jer želim dati mogućnost razgovoru kako bi se prijedlog usvojen u Domu naroda bude temelj nekog rješenja do kojega bi se došlo u redovitom postupku', kazao je Lovrinović.

Istaknuo je kako je svima u interesu doći do rješenja s ciljem stvaranja uvjeta za provedbu zakonitih izbora u listopadu 2018. godine pa HDZ BiH sada želi dati priliku svima koji imaju dodatne prijedloge da ih iznesu.

No da će HDZ-ovi prijedlozi u bilo kojem obliku teško dobiti većinsku potporu u Zastupničkom domu postalo je jasno čim se za riječ javio predsjednik kluba zastupnika SDP BiH Saša Magazinović.

'Ovaj zakon potrebno je žurno oboriti kako bi se prekinula ova farsa', kazao je Magazinović ustvrdivši kako su u HDZ-u svjesno predložili rješenja za koja znaju da neće imati potporu drugih stranaka i to samo s ciljem podizanja napetosti u zemlji.

Lovrinović to nije odšutio istaknuvši kako SDP potpuno neopravdano bagatelizira sve prijedloge koje iznosi HDZ.

'Vi bi najradije zabranili rad HDZ-u', odgovorio je Lovrinović Magazinoviću, koji je opet inzistirao na konstataciji kako se u parlamentarnoj proceduri koristi i institut Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ističući kako je to 'nevladina udruga' koja nema nikakav formalni status pa ne može stajati ni iza prijedloga zakona.

Na sličan je način status HNS komentirao i Zaim Backović iz Bosanskohercegovačke partotske stranke (BPS).

'HNS u ovom parlamentu nije dobio mandat', kazao je Backović.

Predsjedaljica Zastupničkog doma Borjana Krišto stala je pak u obranu HNS-a kao organizacije koje okuplja izabrane hrvatske predstavnike u tijelima vlasti.

'Ja sam ponosna jer sam članica jednog takvog tijela u ime hrvatskog naroda u BiH', kazala je Krišto.

Nakon kraće rasprave o proceduri zastupnici su većinom od 21 prema 16 glasova izglasali žurni postupak koji znači kako nema mogućnosti mijenjanja teksta kakvoga je ranije usvojio Dom naroda.

Žurnoj proceduri tijekom glasovanja usprotivio se čak i HDZ, a to su učinili i Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Zastupnici koji su poduprli žurni postupak to su učinili s očevidnom nakanom da HDZ-ov prijedlog obore i tako ga zauvijek eliminiraju iz daljnje rasprave, jer se on nakon toga ne bi mogao naći pred parlamentom u istovjetnom tekstu.