Zbog velike zaraznosti delta-varijante koronavirusa, trenutno prevladavajuće u Europi i svijetu, najesen se očekuje četvrti val Covida-19. Na meti će prvenstveno biti necijepljena populacija, a središnje državne banke na Zapadu očekuju i veliku štetu po nacionalna gospodarstva. Što je to posebnom čini delta-varijantu i zašto je potreban dodatan oprez?
Pei-Yong Shi, virolog sa Sveučilišta Teksas, utvrdio je da mutacija u delta-soju, kako navodi i časopis Nature, mijenja samo jednu aminokiselinu u proteinu šiljastog nastavka aktualnog koronavirusa. Ta mutacija označena je kao P681R. Slična promjena sekvence primijećena je i prije na virusima poput influence te također izaziva povišenu infektivnost. Ali do sada nije primijećena u sarbecovirusima, obitelji koronavirusa u koje spada SARS-CoV-2, prenosi Večernji list.
Ta ključna promjena sekvence omogućuje da se virusni spike protein brže i efikasnije procesira pomoću naših enzima. To procesiranje je ključno jer virus može inficirati naše stanice samo kada spike protein 'sazrije'. U slučaju delta-varijante to sazrijevanje se događa čim novi virus izađe iz inficirane stanice dok je kod drugih varijanti to procesiranje moguće tek kad se virus veže na receptor. Na neki način delta-varijanta nosi promjenu koja joj omogućuje da se novonastali virus aktivira neposredno nakon produkcije, dakle odmah je 'naoružan' karakteristikama koje mu omogućuju da se veže na receptor i inficira naše stanice. To su naravno loše vijesti jer pokazuju da svaka promjena na virusu SARS-CoV-2 koja ga čini infektivnijim odmah uzrokuje da ta varijanta preraste sve ostale i ljudi se kontinuirano suočavaju sa sve agresivnijim virusom. Ako se tako nastavi, prije ili kasnije će se cijela populacija zaraziti, prenosi Večernjak.
vezane vijesti
Na sreću, pokazalo se da cjepivo, barem na neko vrijeme, pomaže i protiv delta-varijante i u većini slučajeva sprječava teške oblike bolesti, rekao je za Večernji list prof. dr. sc. Nenad Ban, molekularni biolog.
Hrvatski znanstvenik s njemačkom adresom Luka Čičin Šain napomenuo je jutros za HRT da se sojevi koronavirusa osim po brzini širenja razlikuju prvenstveno po genetskom kodu.
'Možemo ih sekvencirati tako da vidimo na kojim je mjestima došlo do mutacije. Vidimo da postoje vrlo interesantne mutacije na poziciji 417, 484 i 501 za beta-soj iz Južne Afrike, a delta-soj ima mutacije na poziciji 452 i još jednoj. Vrlo brzo možemo vidjeti od kojeg soja se netko razbolio, ali to nije metoda koja se radi cijelo vrijeme jer je dosta skupa. Ono što je bitnije to je da čovjeku pružimo pomoć umjesto da mu kažemo od koje varijante virusa se razbolio', rekao je Čičin Šain.
