Popisi stanovništva pokazuju da će na sljedećim izborima pravo glasa imati 4.478.386 birača, dok u Hrvatskoj živi 4.437.360 stanovnika. Upravo zbog takvog nerazmjernog broja stanovnika i birača nevladina udruga GONG posljednjih je nekoliko godina upozoravala i Središnji državni ured za upravu i MUP na nepravilnosti u biračkim popisima, ali oni na to nisu reagirali.

Tek nakon što su prije par dana mediji obznanili dokaze o malverzacijama s biračkim popisima, zbog kojih bi trebali kazneno odgovarati i neki policijski djelatnici, prozvani su reagirali. Državni tajnik iz Središnjeg ureda za državnu upravu Antun Palarić te Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i Vrhovnog suda, pozvali su ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da policija konačno počne rješavati stvar. Pozvani ministar je obećao provođenje istrage.

Ako Karamarko održi zadano obećanje i policija počne raditi svoj posao, evidenciju o prebivalištu lako bi se moglo očistiti od fantomskih birača koji su se, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, ali i Srbije, masovno prijavili na adrese bez kućnog broja u selima Dalmatinske zagore i pograničnim područjima. Dovoljno je da policijske postaje u spornim mjestima pregledaju evidencije izdanih osobnih dokumenata i iz istih izdvoje one s nepostojećim adresama i protiv odgovornih pokrenu kazneni postupak.

Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana (Narodne novine broj 53/91, 26/93, 29/94 i 11/00), određeno je da je građanin dužan prilikom prijave i odjave prebivališta i promjene adrese dati točne i istinite podatke (članak 12. stavak 3.). Zbog navođenja neistinitih podataka pojedince se može teretiti prekršajno i kazneno. Naime, članak 315. Kaznenog zakona opisuje kazneno djelo 'ovjeravanje neistinitog sadržaja' koje predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za sve one koji 'dovedu u zabludu nadležno tijelo da im u javnoj ispravi ovjeri nešto neistinito što može služiti kao dokaz u pravnom prometu'.

'Iz navedenog slijedi da postoji mogućnost kaznene odgovornosti za onog tko dovede u zabludu nadležno tijelo (MUP) vezano uz prijavu prebivališta, a potvrda o prijavi prebivališta je dokaz u pravnom prometu. Ovdje valja naglasiti da je nadležno tijelo dužno provjeravati sadržaj prijave', objasnio je za tportal Marin Mrčela, stručnjak za kazneno pravo i sudac Vrhovnog suda. Ako to propusti učiniti, i za nadležno tijelo je previđena kaznena odgovornost, istaknuo je.

Budući da policijski djelatnici nisu provjeravali sadržaj prijava o prebivalištu, te su stoga izdali na tisuće osobnih dokumenata s lažnim adresama, i njih se može kazneno goniti zbog nesavjesnog rada u službi te kazniti novčanom ili zatvorskom kaznom do tri godine.

Službena ili odgovorna osoba koja kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnog nadzora ili na drugi način očito nesavjesno postupa u obavljanju službe, pa time prouzroči težu povredu prava drugoga ili znatnu imovinsku štetu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine', stoji u članku 339. Kaznenog zakona.

Osim toga, na odgovornost bi trebalo prozvati i vlasnike kuća ili stanova koji su na svojim adresama prijavili poveći broj ukućana, a istovremeno o svojim sustanarima nisu obavijestili komunalnu i vodoopskrbnu službu koje svoje usluge naplaćuju po broju stanara u kućanstvu.

Zahvaljujući istraživanju političkog blogera Marka Rakara (Mrak.org) te nekolicine blogera okupljenih oko kolaborativnog političkog bloga Pollitika.com, pokrenuta je stranica Popisbiraca.pollitika.com na kojoj se po prvi put moglo vidjeti koliko se na pojedinoj adresi u Hrvatskoj nalazi registriranih birača. Upravo se preko te stranice ustanovilo da u Hrvatskoj ima više od stotinu naselja s neuobičajenim prirastom birača. Riječ je uglavnom o pograničnim mjestima u Dalmatinskoj zagori, na području Vrgorca i Imotskog. No, trend rasta fantomskih birača vidljiv je čak i u većim gradovima, poput Makarske, u kojoj živi 13.716 stanovnika, a na popisu je 14.091 birača.

Kad su u pitanju osobe s područja Bosne i Hercegovine, uglavnom je riječ o osobama koje su svoje prebivalište prijavile i u Hrvatskoj radi ostvarivanja materijalnih prava, kao što su rodiljne naknade, dječji doplatak, naknada za nezaposlene, a i slobodnije se putuje s putovnicom RH nego s bosansko-hercegovačkom. Zauzvrat te osobe svoj glas daju političkim strujama koje su im omogućile da ih nitko ne ispituje o njihovom stvarnom mjestu prebivališta.

Dugoročno rješavanje dvostrukog prebivališta, a s njim i dvostrukog prava glasa Dragan Zelić iz GONG-a vidi u međudržavnoj suradnji ministarstava unutarnjih poslova Hrvatske, BiH i Srbije. On predlaže da policije triju zemalja razmijene podatke o prebivalištima, a onda građanima ostave rok od, recimo, godine dana da se odluče u kojoj će zemlji zadržati prebivalište.