Na nedavno održanom samitu NATO-a pala je odluka da se prvi put od Hladnog rata američke rakete srednjeg dometa povremeno rasporede u Njemačkoj od 2026. godine.

Riječ je o krstarećim projektilima Tomahawk s dometom do 2500 kilometara, raketama Standard Missiles 6 s dometom većim od 1600 kilometara i hipersoničnim raketama Dark Eagle, a koje bi trebale letjeti na udaljenosti od 3000 kilometara.

Sve su to rakete sa znatno većim dometom od postojećih, zabranjenih prema Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), a on je potpisan na kraju Hladnog rata (1988.) te je pokrivao one koje se lansiraju sa zemlje i koje su mogle putovati između 500 i 5500 kilometara. No SAD, a onda i Rusija povukli su se iz tog sporazuma 2019.

Ideja je da raspoređivanje raketa u Njemačkoj, koje odatle mogu dobaciti i do Moskve, spriječi napad Rusije na istočno krilo NATO-a, dok Europa ne razvije svoje rakete dugog dometa.

Privremeno raspoređivanje američkog oružja, dakle, dalo bi saveznicima NATO-a vremena da se pripreme. 'Ovdje govorimo o sve ozbiljnijem jazu u sposobnostima u Europi', rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Katastrofa u SPD-u

Prvo su političari iz redova njemačkih Zelenih, koji su dio vladajuće koalicije, bili kritični prema pristanku kancelara Scholza da dopusti američke rakete na njemačkom tlu. No sad su se itekako zaoštrila koplja i unutar SPD-a, njegove stranke.

Iako je Scholz prošle srijede na svojoj ljetnoj konferenciji za novinare uvjeravao da je stranka ujedinjena te da on i njegov šef zastupničkog kluba SPD-a Rolf Mützenich dijele mišljenje oko stacioniranja američkih raketa na njemačkom tlu, izvori iz te političke frakcije kažu nešto drugo.

Kako je visokorangirani SPD-ovac rekao za Wirtschaftswoche, situacija u stranci zapravo je katastrofalna. Mützenich je, kaže, dosad kritizirao politiku vladajuće Semafor-koalicije prema Rusiji izvana, ali je držao na okupu frakcijska krila unutar stranke bez obzira na to. No to više nije slučaj.

SPD-ovci među svojim koalicijskim partnerima ne nailaze na razumijevanje za dogovor sa SAD-om. Čelnik FDP-a i ministar financija Christian Lindner čak govori o prijetnji stabilnosti vlade kad je u pitanju frakcija SPD-a koju predvodi Mützenich.

Otvoreno užasnut novom odlukom NATO-a, Mützenich upozorava da je opasnost od vojne eskalacije znatna, a sad je dobio potporu kolega u stranci.

U pismu, koje je objavio njemački list TAZ, bivši predsjednik SPD-a Norbert Walter-Borjans te bivši SPD-ovi zastupnici u Bundestagu Gernot Erler i Ernst Ulrich von Weizsäcker, kažu da je ovdje - ni manje ni više - riječ o pitanju bi li Njemačka mogla postati meta prvog nuklearnog napada, 'što čak ni najveći pristaše ovakve politike odvraćanja ne mogu definitivno isključiti'.

Tijekom vikenda ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je oštrom reakcijom te rekao da će Rusija reagirati jednakom mjerom. Nedavno je i zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da će Moskva reagirati 'vojnim odgovorom na novu prijetnju'. 'Ovo je samo još jedna karika u smjeru eskalacije', ustvrdio je, optužujući NATO i SAD da pokušavaju zastrašiti Rusiju.

Druga opcija još opasnija?

S druge strane, stručnjaci za sigurnost i njemačko ministarstvo obrane kažu da suzdržavanje od postavljanja projektila povećava rizik od eskalacije rata s Rusijom.

U nedavno objavljenoj analizi, Jonas Schneider i Torben Arnold iz njemačke Zaklade za znanost i politiku (SWP) ukazuju na nesrazmjer u polazišnim točkama između Rusije i EU-a kad su u pitanju projektili. Dok Rusija ima više od 500 raketa srednjeg dometa koje se lansiraju sa zemlje, NATO u Europi nema nijednu.

Jasper Wieck, šef politike njemačkog ministarstva obrane, također naglašava da je Rusija masovno unaprijedila svoj asortiman krstarećih projektila i raketa dugog dometa. I to sustavima koji bi mogli biti opremljeni i konvencionalnom i nuklearnom energijom te s velikim dometom - sve do zapadne Europe.

Europske članice NATO-a dosad se takvim sustavima nisu imale čime usprotiviti. U međuvremenu, Rusija ne samo da ima to oružje, već ga je i spremna upotrijebiti – baš kao tijekom agresije na Ukrajinu, smatra on.

Hladni rat 2.0 - kreće li opet utrka u naoružanju?

U svojoj se analizi istraživači iz SWP-a bave i opasnošću od eskalacije rata. Ako SAD postavi rakete na njemačko tlo, Rusija bi ih mogla smatrati legitimnim ciljevima, no, kako kažu, Putin ionako već vidi Berlin kao neprijatelja.

Njemačka je, zaključuju ovi analitičari, kao logističko središte NATO-a s mnogim američkim bazama, Rusiji već prioritetna meta. 'Nove američke rakete stoga ne pogoršavaju značajno ovu situaciju', kažu.

S druge strane, kažu i da bi Putin vrlo vjerojatno htio pokrenuti nove raketne programe, no ruska obrana već puca po šavovima zbog trenutačno nepovoljne situacije s naoružavanjem i sankcija protiv te zemlje. Stoga je teško povjerovati da bi Kremlj mogao započeti utrku u naoružavanju, pa makar htio pokrenuti nove raketne programe isključivo zbog prestiža.

'Proizvodni kapaciteti, kvalificirani radnici i novac maksimalno su iskorišteni', zaključuju analitičari SWP-a.

Pored toga, smatraju da su panične reakcije zbog povećanog rizika od eskalacije – osobito one nuklearne prirode - pretjerane.

'SAD od 2011. više ne koristi projektile koji se mogu fleksibilno naoružati. Korištenje nuklearnih bojevih glava stoga uopće nije moguće. Čak i u slučaju konvencionalnog napada, Rusija teško da bi odgovorila nuklearnim oružjem, nego posve suprotno', piše SWP.

'Zašto bi Moskva, iz straha od mogućeg napada SAD-a, pokrenula nuklearni rat u kojem je zajamčena američka nuklearna odmazda', pitaju se stručnjaci SWP-a. Rusi su u nekoliko navrata već strahovali od američkih napada, ali je svaki put iz tog straha proizašao veći oprez, a ne brza eskalacija, kažu oni.

No dijele zabrinutost da bi Moskva mogla riskirati ograničeni napad na Baltik s obzirom na američke izbore, prijeteći sukob na Pacifiku i političke svađe. Prema ovoj logici, američke rakete su način da se probije ruska kalkulacija rizika i spriječi sukob.

Rusija će zasigurno pojačati propagandu

Stručnjaci pretpostavljaju da će Moskva pojačati propagandu i dezinformacije u nadolazećim mjesecima kako bi osujetila NATO-ov plan za 2026. i tako posijala sumnje u vezi s njim.

Moskva, kažu, širi lažnu priču da NATO potiče sukob s Rusijom radi samoodržanja i žrtvovanja sigurnosti ljudi u Europi.

No rizik za Njemačku zapravo je, kažu, umjeren te traže da se odvagne stvarni rizik nedjelovanja u ovakvoj situaciji.

'Kakve zaključke izvlači Putin ako mu NATO ne signalizira da će daljnja ruska eskalacija u odnosu prema NATO-u naići na odlučan savez, koji na raspolaganju ima novo, još učinkovitije oružje', ističu.